SHUTTERSTOCK
nova studija

Čini se da bi upravo ova namirnica mogla biti ključna u prevenciji opake bolesti čiji se simptomi najčešće pripisuju starenju

Ova neurodegenerativna bolest utječe na središnji živčani sustav, posebno na dio mozga koji kontrolira pokrete


Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja utječe na središnji živčani sustav, posebno na dio mozga koji kontrolira pokrete. Progresivna je i obično se razvija postupno, tijekom vremena. Nažalost, mnogi još uvijek ne primijete znakove ove bolesti ili ih pripisuju znacima starenja, međutim, ona je itekako prisutna i među populacijom mlađom od 50 godina uzrokujući simptome poput ukočenosti, usporene radnje, blokiranje kretnji, oslabljene mimike lica, drhtanje u mirovanju (obično ruku), nestabilnost pri hodanju i ostalo. Iako Parkinsonova bolest sama po sebi nije fatalna, uzrokuje ozbiljne komplikacije koje mogu dovesti do smrti, a lijeka nažalost, još uvijek nema. Međutim, važno kontrolirati i održavati stanje u kojem se osoba nalazi, a ako smo izloženi većem riziku, onda i prevenirati. Na tom području kontinuirano radi znanost, među kojim i posljednja studija koja kaže da jedenje algi može usporiti ili čak prevenirati nastanak ove bolesti.

Antioksidans

Studija objavljena u časopisu Nutrients otkriva da jedenje Ecklonia cave, odnosno jestive smeđe alge koja raste u toplim obalnim vodama Tihog oceana, može efikasno pomoći u borbi protiv ove neurodegenerativne bolesti. Naime, istraživači su otkrili da antioksidansi u ovoj morskoj travi mogu zaštititi ljudske neurone od slobodnih radikala i tako spriječili nastanak bolesti.

Poveznice između prehrambenih antioksidansa i prevencije Parkinsonove bolesti već je poznata od ranije. Tako je primjerice ovo istraživanje otkrilo da resveratrol, koji se nalazi u mnogim biljkama i voću uključujući crveno grožđe, bobičasto voće i kikiriki, štiti neurone koji proizvode dopamin u mozgu, od smrti od Parkinsa u nekoliko mišjih modela. α-lipoična kiselina i mirtenal (dio eteričnih ulja mnogih biljaka) poboljšali su učenje i pamćenje, kao i neuromuskularnu koordinaciju u mišjim modelima Parkinsonove bolesti. Elagična kiselina, odnosno antioksidans se nalazi u voću i povrću uključujući grožđe, šipak, bobičasto voće i orašasto voće. Mirtenal se nalazi u raznim biljkama, poput izopa i kadulje. α-lipoična kiselina nalazi se u crvenom mesu, špinatu i brokuli. Također, u prilog prevencije od nastanka neurodegenerativne bolesti govore i ranije studije kojima se pokazalo da pijenje čaja može pomoći. Iako zapravo ne znamo kako djeluje, istraživanja pokazuju da je to zbog antioksidansa koje čaj sadrži.

Životinjski modeli i razlika s ljudskim organizmom

U spomenutoj nedavnoj studiji istraživači su izazvali Parkinsonovu bolest kod miševa koristeći pesticid rotenon koji se prirodno pojavljuje u brojnim biljkama vrsta Derris, Lonchocarpus, Tephrosia i Mundulea. Rotenon ubija neurone koji proizvode dopamin u mozgu, što uzrokuje da miševi razviju bolest koja izgleda kao Parkinsonova bolest, sa sličnim simptomima, kao što su usporeno kretanje i poremećaj gastrointestinalnog kretanja hrane. Zatim su istraživači neke od miševa hranili antioksidansima iz alge Ecklonia cave, a neke redovitom prehranom. Oni koji su hranjeni antioksidansima bili su zaštićeni i imali su manje simptoma Parkinsa. Ovim su znanstvenici došli do zaključka da antioksidansi smanjuju proizvodnju slobodnih radikala induciranih rotenonom u stanicama, sprječavajući smrt stanica. Pozitivnim vijestima unatoč, vrijedi imati na umu kako rezultati studija na životinjskim modelima i stanicama nisu uvijek prevedivi na ljude. Dobar indikator za to je i ova studija s kojom je utvrđeno kako unatoč zaštitnom djelovanju drugog antioksidansa, vitamina C, koji se nalazi u stanicama i životinjskim modelima za zaštitu od Parkinsonove bolesti, čini se da nema isti učinak kod ljudi. To je zato što životinjski i stanični modeli ne oponašaju potpuno Parkinsonovu bolest kod ljudi.

Parkinsonova bolest utječe na cijeli mozak i tijelo, uključujući mnogo različitih vrsta stanica i interakcija. Stanični modeli obično se fokusiraju na jednu vrstu ćelije, propuštajući ovu složenost. Parkinsonova bolest razvija se godinama, a simptomi se s vremenom mijenjaju. Stanični i životinjski modeli ne mogu lako ponoviti ovu dugoročnu progresiju. Na primjer, najveći životni vijek većine laboratorijskih miševa je dvije godine, dok se smatra da se Parkinsonova bolest razvija desetljećima, prenosi ScienceAlert i zaključuje kako jedenje algi ne može biti na odmet. No, hoće li prevenirati nastanak Parkinsonove bolesti, još uvijek nije sigurno.

23. prosinac 2024 11:26