Voće, povrće, grahorice: Što jedu djeca stogodišnjaka i koje navike preuzimaju od dugovječnih očeva i majki?

Djeca ljudi koji su živjeli cijelo stoljeće postižu relativno dobre rezultate u ispitivanjima kvalitete prehrane, no ipak ne udovoljavaju preporučenim razinama unosa za nekoliko namirnica, pokazuje nova studija koja je otkrila i da potomci stogodišnjaka imaju nešto zdraviju prehranu od tipične prehrane starijih odraslih osoba. Prethodno provedena istraživanja sugeriraju da djeca stogodišnjaka često s roditeljima dijele neke od prednosti koje pogoduju duljem življenju, a istodobno imaju i izrazito niže stope bolesti koje su povezane sa starenjem, posebno kardiovaskularnih stanja poput srčanog i moždanog udara.

Umjerena kvaliteta

Sada su istraživači sa Sveučilišta u Bostonu postavili konkretno pitanje – što obitelji dugovječnih ljudi zapravo jedu? U potrazi za odgovorom analizirali su prehrambene upitnike ispunjene 2005. godine koje je ispunilo 457 starijih odraslih osoba u opsežnom istraživanju vrlo dugovječnih obitelji. Većina sudionika bila su odrasla djeca stogodišnjaka, u dobi od srednjih četrdesetih do ranih devedesetih godina, s prosjekom oko 75 godina života.

Njihova prehrana bila je umjereno kvalitetna, pokazala je studija, te su postigli nešto više rezultate od usporedivih skupina starijih odraslih osoba u SAD-u u četiri priznata mjerila prehrane, a to su opće zdravlje, prevencija kroničnih bolesti, zdravlje mozga i održivost okoliša. Najjači dijelovi njihove prehrane bili su voće, povrće, grahorice, plodovi mora i „kvaliteta proteinske hrane”, što znači da su konzumirali manje prerađenog mesa. Relativno dobro su se snalazili u ograničavanju unosa natrija, dodanog šećera i rafiniranih žitarica.

Slabiji unos

Istodobno, potomci stogodišnjaka nisu zadovoljavali preporučene razine unosa za nekoliko namirnica, uključujući cjelovite žitarice, mahunarke, soju i orašaste plodove. Prehranu bogatu tim namirnicama široko preporučuju zdravstvena tijela, poput Svjetske zdravstvene organizacije, kao dio zdrave prehrane koja pomaže smanjenju rizika za kronične bolesti.

Rezultati studije ne dokazuju da je prehrana uzrokovala dulji životni vijek članova ovih obitelji. Istraživači su oprezni i napominju da je studija bila opservacijska i temeljena na prehrani prijavljenoj u jednom trenutku života ispitanika. Uz to, skupina je bila visokoobrazovana i uglavnom bijela, što ograničava širu primjenu nalaza.

Obrazovanje se pokazalo kao jedan od čimbenika koji najjasnije utječu na kvalitetu prehrane

PEOPLEIMAGES/SHUTTERSTOCK

Ključ je u znanju

Upravo se obrazovanje pokazalo kao jedan od čimbenika koji najjasnije utječu na kvalitetu prehrane – ljudi s višom razinom obrazovanja obično su imali zdravije rezultate prema svim indeksima prehrane. Istraživači stoga ističu kako nalazi ukazuju na potrebu za boljim obrazovanjem o prehrani za starije, uključujući vještine poput čitanja deklaracija na hrani i kuhanja, uz ciljanije pristupe za muškarce i žene. Također su pozvali kreatore politike da poboljšaju pristupačnost i dostupnost hrane poput cjelovitih žitarica i mahunarki.

U Europi ljudi žive dulje od globalnog prosjeka te očekivani životni vijek osobe pri rođenju doseže 81,7 godina, prema podacima iz 2024. godine. Italija i Švedska imaju najdulji očekivani životni vijek (obje 84,1 godinu), a slijedi ih Španjolska (84 godine). Nasuprot tome, najniži očekivani životni vijek zabilježen je u Bugarskoj (75,9 godina), Rumunjskoj (76,6 godina) i Latviji (76,7 godina). U Hrvatskoj je očekivani životni vijek 79,1 godinu.

Na području EU na 100.000 stanovnika dolazi 17,3 stogodišnjaka. Po njihovu ukupnom broju rekorderka je Italija s 22.000 osoba koje žive najmanje sto godina. U Hrvatskoj živi oko 250 stogodišnjaka.