Više od 3000 pacijenata iskoristilo je novu uslugu u ljekarnama, magistra Velkovski Škopić: Evo kako može pomoći i vama

Uloga ljekarnika se mijenja i to na dobrobit nas pacijenata. No, mnogi, ako ne i većina, niti ne znaju da danas vrlo preciznu i stručnu, nerijetko čak i bržu, pomoć u snalaženju s uzimanjem kronične ili neke nove terapije, u liječenju koje uključuje veći broj lijekova ili u praćenju kronične bolesti mogu dobiti u svojoj kvartovskoj ljekarni. Bez naručivanja, svaki dan, odnosno kad god je to potrebno. To je samo jedan od koraka kojima se farmaceutima daju veće ovlasti u zdravstvenoj skrbi. U fazi implementacije je i automatizirani sustav jedinične terapije u bolnicama, što za pacijente donosi velike koristi: rizik od pogrešaka u vidu zamjene lijeka ili krive doze smanjuje se na minimum, smanjuje se i mogućnost komplikacija, a medicinske sestre su rasterećene ručnog razvrstavanja tableta i mogu se više posvetiti izravnoj skrbi o pacijentu. O svemu tome, kao i o obrazovanju nove generacije farmaceuta koji će uspješno odgovoriti na izazove modernog vremena, od digitalizacije zdravstva do sve većeg udjela starijeg stanovništva u populaciji, govorilo se na tiskovnoj konferenciji održanoj u prostorima Hrvatskog farmaceutskog društva povodom Svjetskog dana farmaceuta koji se obilježava 25. rujna.

Drastično smanjenje rizika od pogrešaka i bolničkih infekcija

Oprema i robotizirani sustavi za raspodjelu jedinične terapije već su pokrenuti u 14 od planiranih 40 hrvatskih bolnica. No, što to konkretno znači za pacijente? Umjesto da medicinska sestra ručno odvaja tablete iz velikih kutija za desetke pacijenata odjednom (često u uvjetima stresa, buke i umora), kao u klasičnom sustavu, sada je tu robot u bolničkoj ljekarni koji ne može zamijeniti pacijente niti pobrkati slične tablete, što znači da pacijent dobiva 100 posto točan lijek i točnu dozu. Osim toga, svaka doza sada je hermetički zatvorena i čista. Dok su se u starom sustavu tablete vadile iz originalnih blistera i stavljale u plastične posudice satima prije nego što bi ih pacijent popio te su tako bile izložene zraku i dodirima, u novom sustavu pacijent dobiva lijek zapakiran u sterilnu, hermetički zatvorenu vrećicu, koja se otvara neposredno ispred njega, a to drastično smanjuje rizik od bolničkih infekcija i kontaminacije lijeka. No, tu je i još jedna sigurnosna prednost. Prije nego što robot uopće zapakira vrećicu, terapijsku listu dodatno pregledava klinički farmaceut koji provjerava smiju li se propisani lijekovi uzimati zajedno. Drugim riječima, ako je pacijent zaprimljen u teškom stanju i različiti specijalisti su mu propisali lijekove koji međusobno loše reagiraju, sustav i farmaceut će to prepoznati i blokirati lijek prije nego što on dođe do pacijenta. Također, prilagođavanje terapije u novom sustavu je znatno brže. Utvrdi li liječnik tijekom jutarnje vizite da treba promijeniti dozu ili lijek, promjena se odmah unosi u računalo i već poslijepodne pacijent dobiva novu, prilagođenu terapiju. Nema kašnjenja zbog čekanja da odjel naruči novu kutiju lijeka iz ljekarne.

Individualizirani pristup

- Ovakav moderan sustav donosi velike benefite za samog pacijenta. Farmaceuti, specijalisti kliničke farmacije, detaljno pregledavaju terapiju i utvrđuju, ali i rješavaju farmakoterapijske probleme kao što su politerapija, interakcije lijekova, kontraindikacije i drugo. Potom se precizno doziraju lijekovi i određuje vrsta lijekova i doza, posebice kod pacijenata s oštećenom bubrežnom ili jetrenom funkcijom. Tako se već samim pregledom farmakoterapije od strane specijalista kliničke farmacije mogućnost nastanka medicinskih pogrešaka svodi na minimum te se povećava sigurnost pacijenata – kaže dr. sc. Ivana Marinović, predsjednica Sekcije kliničke farmacije i voditeljica ljekarne u KB Dubrava, koja je prva uvela ovaj model i ima već potpuno operativan visokoautomatiziran sustav.

Uz sve navedene dobrobiti za pacijente, dr. sc. Marinović ističe i dodatnu korist takvog sustava, a to je smanjenje zaliha lijekova odjela. Od početka primjene takvog modela u KB Dubrava, navodi, zabilježeno je čak 30 do 40 posto smanjenje zaliha lijekova.

Odrađeno više od 3000 savjetovanja u ljekarnama

Prije otprilike godinu dana bio je predstavljen PILK, nacionalni sustav za praćenje ishoda liječenja izvanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične bolesnike. Ovaj digitalni alat omogućuje ljekarnicima u javnim ljekarnama da kroz skup standardiziranih obrazaca prate liječenje kroničnih bolesnika.

- Postoje strukturirani obrasci za različita savjetovanja, kao što su savjetovanja za kronične bolesti, poput hipertenzije, kroničnih bubrežnih ili srčanih bolesti, astme i mentalnih bolesti. Također, možemo prijaviti netolerancije i nuspojave, možemo pratiti adherenciju naših pacijenata i isto tako možemo omogućiti savjetovanje onim pacijentima koji dobiju neku terapiju prvi put, kako bi im bilo lakše nošenje ne samo s bolešću, nego i s terapijom koju od sada moraju kombinirati - objasnila je magistra farmacije i zamjenica predsjednice Hrvatske ljekarničke komore Olgica Velkovski Škopić. Dodaje da takav sustav omogućava svakoj ljekarni u Hrvatskoj da evidentira što su napravili s pacijentima, da to spuste u sustav tako da to vide i ostali zdravstveni djelatnici. Otkad je sustav zaživio početkom ove godine, oko 3.000 pacijenata je prošlo savjetovanje u ljekarni.

- Ono što je meni jako drago jest da je skoro četvrtina njih ponovno došla na novo savjetovanje, što znači da je ovo prepoznato kao usluga koja ima učinak, koja može pomoći našim pacijentima i koja je tu upravo zbog toga da prati ishode liječenja u njihovoj bolesti – ističe mag. pharm. Velkovski Škopić. Najviše su se pacijenti, doznajemo, savjetovali o debljini, a zatim slijede hipertenzija i dijabetes.

Slobodno zatražite savjetovanje kod svog ljekarnika

Kako to u praksi funkcionira? Kako kaže mag. pharm. Velkovski Škopić, svaki put kada dođe pacijent za kojeg ljekarnik prepozna da mu je potrebno dodatno savjetovanje, on to može odraditi s pacijentom istog trenutka, ako mu to dozvoljava okolina, ili može naručiti pacijenta da mu se javi sutra ili isto poslijepodne kako bi mu se mogao dodatno posvetiti. No, pacijent može i sam zatražiti savjetovanje osjeti li da mu je potrebno.

- Ja pozivam sve građane koji osjećaju potrebu za dodatnim savjetovanjem i dodatnim informacijama, bilo o lijekovima, bilo o bolesti ili o načinu života kada se dogodi neka kronična bolest koja znači veliku promjenu, da dođu u ljekarnu i potraže našu pomoć. Mi ćemo im ne samo objasniti što se događa s organizmom, kakve lijekove mora koristiti, na koji način promijeniti svoje životne navike, nego ćemo im dati i sustavnu potporu. To znači dodatna savjetovanja kada pacijent osjeti potrebu, kada dolazi po lijekove ili ako mi vidimo da postoje nekakvi problemi u shvaćanju samog terapijskog puta, možemo ga pozvati na dodatni sastanak kako bi dobio najbolju moguću kvalitetu liječenja te kako bi se prevenirali oni loši ishodi koji se događaju kada pacijent ne koristi svoju terapiju – kaže mag. pharm. Velkovski Škopić, odmah napominjući da se ne trebamo sustezati od traženja pomoći zbog toga što nam se čini da su ljekarnici uvijek u gužvi i nemaju vremena.

Ljekarnici imaju vremena, ali ostali pacijenti trebaju imati strpljenja

Savjetovanje se, navodi, odvija za pultom ako se radi o osnovnoj provjeri adherencije koja traje 5 do 10 minuta. Ali ako imate uvođenje, primjerice, više lijekova u terapiju, to je nešto što zahtijeva dodatno vrijeme i obično se ne može odraditi za recepturom, već u drugom prostoru u ljekarni koji upravo služi za savjetovanje pacijenata.

- Čini se da smo mi ljekarnici jako užurbani i da nikad nemamo vremena, međutim, za svoje pacijente uvijek nađemo vrijeme. Mi zapravo uživamo u tim svojim novim mogućnostima. Ja sam u ljekarništvu 25 godina i moja poanta studiranja farmacije bila je upravo to da pomognem svom pacijentu. Taj osjećaj da si barem jednom ili dvojici pacijenata ukazao na nešto što rade krivo ili na potrebu za dodatnim liječničkim savjetom, ili da si mu pomogao u uvođenju nove terapije, znači nam jako puno – ističe mag. pharm. Velkovski Škopić, napominjući da mnogi pacijenti još uopće nisu upoznati s tom mogućnošću. No, podsjeća i da je jako važno da postoji strpljenje među ostalim pacijentima u ljekarni jer ljekarna nije trgovina nego mjesto gdje pacijent treba dobiti dodatnu skrb.