Dječja debljina prerasla je u globalnu epidemiju, pretila djeca u velikom su riziku da postanu bolesni mladi ljudi, a mnoga već u školskoj dobi imaju ozbiljne probleme, kao što su povišen krvni tlak i masnoće u krvi. Hrvatska je, što se tiče dječje debljine, u europskom vrhu – svako treće dijete osnovnoškolske dobi živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom.
Neke zemlje, poput Mađarske i Čilea, davno su se odlučile ozbiljno uhvatiti u koštac s tim problemom te su uvele zakone za zaštitu djece od pretilosti. I danas mogu govoriti o rezultatima, koji možda nisu spektakularni, ali su zadovoljavajući jer su uspjeli zaustaviti trend debljanja među djecom.
Mađarska je još 2011. uvela tzv. chips tax, porez na nezdrave grickalice i slatkiše bogate šećerom, soli i transmastima, 2012. uklonila je takvu hranu iz škola te je ozbiljno poradila na školskim jelovnicima, a uveli su i obvezu svakodnevnog tjelesnog odgoja u školama. Sve te mjere dovele su do toga da su stope debljine među djecom prestale rasti i već godinama stagniraju, dok je kod školaraca u dobi od sedam do 14 godina čak zabilježen blagi pad debljine. Vlada Čilea, suočena s visokom učestalošću pretilosti među djecom, 2016. donijela je zakon usmjeren na ograničavanje izloženosti djece proizvodima s visokim udjelom šećera, masti i soli koji je obuhvatio tri glavne mjere: obvezu postavljanja crnih oznaka upozorenja u obliku osmerokuta na hranu i pića s visokim udjelom šećera, zasićenih masti, soli ili kalorija; zabranu prodaje takvih proizvoda u školama te ograničenje oglašavanja tih proizvoda djeci, a 2018. i 2019. dodatno je pooštren. Prema rezultatima studije objavljene u časopisu The Lancet, ograničenja su polučila željeni učinak pokazujući da je paket mjera pridonio smanjenju prekomjerne tjelesne mase u djece.
Alarmantni podaci
Slični, pa i sveobuhvatniji zakoni protiv dječje debljine potrebni su i Hrvatskoj jer, prema posljednjim istraživanjima, vrlo visokih 36 posto osmogodišnjih dječaka i djevojčica ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Od njih, čak 40 posto već ima pridružene zdravstvene probleme, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti tipa 2, masne bolesti jetre, psihičkih teškoća povezanih s debljinom i drugih bolesti koje su se prije javljale tek u odrasloj dobi. To su pokazali i rezultati akcije "Lov na tihog ubojicu" Hrvatske lige za hipertenziju, u sklopu koje se mjerio tlak osnovnoškolcima i u kojoj su pronađene vrlo visoke vrijednosti tlaka.
Stručnjaci se uglavnom slažu da je debljina u djece problem koji zdravstveni sustav ne može sam riješiti jer je to posljedica načina života i okruženja te zahtijeva koordiniran pristup različitih sektora društva. Tome u prilog idu i rezultati istraživanja HZJZ-a, objavljeni početkom godine, prema kojima su djeca u blizini škola izložena brojnim oglasima za zaslađena bezalkoholna pića, slatkiše, slane grickalice, pekarske proizvode i brzu hranu. Brojne studije pokazuju da izloženost djece oglašavanju hrane i bezalkoholnih pića s visokim udjelom masti, šećera i/ili soli utječe na povećan unos takvih proizvoda te povećava rizik od prekomjerne tjelesne mase i debljine. I zaista, debljina u djece nije i ne može biti problem samo zdravstva ili samo roditelja. Živimo u okruženju koje u velikoj mjeri pogoduje razvoju štetnih prehrambenih navika i povećanom riziku za dječju debljinu: nezdravi slatkiši i grickalice reklamiraju se i prodaju s igračkama, igrama i drugim privlačnim dodacima, na školskim se jelovnicima izmjenjuju kroasani, krafne, hrenovke, peciva i industrijski vafli, u vrtiće nosimo slatkiše da se djeca mogu "počastiti" poslije ručka, tjelesni odgoj spao je na dva do tri sata tjedno, sportske aktivnosti izvan škole sve su skuplje, pa nije čudo da se djeca sve manje kreću i da sve više guglaju i skrolaju. Tome su odlučili stati na kraj stručnjaci iz Udruge za zdravo življenje POST i Udruge za prevenciju prekomjerne težine, pokrenuvši inicijativu za izradu Zakona o zaštiti djece od pretilosti i štetnih prehrambenih proizvoda.
Što će zakon obuhvatiti
Nacrt Zakona, kažu pokretači inicijative, predstavlja temelj za široku stručnu i javnu raspravu. Bit će upućen na mišljenje liječnicima, nutricionistima, psiholozima, pravnicima, odgojno-obrazovnim stručnjacima i udrugama, kako bi se kroz zajednički rad dodatno unaprijedio.
- Cilj nam je izraditi zakon koji će biti stvarno koristan i koji će dugoročno zaštititi zdravlje djece, zato u izradu želimo uključiti što veći broj stručnjaka i građana. Zakon smo sastavili na temelju iskustava Mađarske, Čilea, Meksika i Engleske. No, za razliku od njihovih rješenja, naše je sveobuhvatno – od intrauterine zaštite kroz edukaciju trudnica, preko edukacije i zdrave prehrane u vrtićima i školama, do označavanja proizvoda, zabrane marketinga usmjerenog djeci i drugih mjera važnih za zaštitu dječjeg zdravlja – ističu dr. Dražen Gorjanski i Sonja Njunjić, pokretači inicijative.
S obzirom na alarmantno stanje u Hrvatskoj i izostanak učinkovitih mjera, smatrali su da je potrebno ponuditi cjelovit pristup problemu. Zato prijedlog Zakona objedinjuje više međusobno povezanih mjera.
- Nije cilj zabranjivati proizvode, nego omogućiti informiran izbor i stvoriti okruženje koje će zdrav izbor učiniti lakšim. Ovim prijedlogom prvi put pokušavamo urediti okruženje u kojem djeca s lakoćom donose zdrave prehrambene odluke – pojašnjava dr. Gorjanski.
Dugo se čeka
Logično je zapitati se zašto se tako dugo čeka na ovakav zakon, ako se već godinama govori o epidemiji dječje debljine. I, kako kaže dr. Gorjanski, za to je zaista teško pronaći opravdanje. Kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila nove europske mjere za zaštitu djece od opasnosti na internetu, poslala je iznimno važnu poruku: sigurnost djece mora biti jedan od najvećih prioriteta Europe. Otvoreno je pitanje zašto EU pokazuje toliku odlučnost kada je riječ o digitalnim prijetnjama mentalnom zdravlju djece, a nema jednako odlučan odgovor na dječju pretilost, tim više što znamo da ona ne narušava samo tjelesno zdravlje, nego može imati ozbiljne posljedice i za mentalno zdravlje, samopouzdanje i kvalitetu života, upozorava dr. Gorjanski, koji smatra da nam je zadaća zaštititi djecu od debljine što prije možemo. S tim se slaže i dr. sc. Tatjana Lesar, spec. pedijatrije i subsp. pedijatrijske gastroenterologije.
- Veseli me inicijativa i mislim da je krajnje vrijeme da se takav zakon donese. Vjerujem da se kroz navedene prijedloge može pomoći u educiranju javnosti i roditelja, što bi trebalo dovesti do smanjenja broja djece s pretilošću. Javne akcije putem medija kojima se mladi služe pokazale su se najučinkovitije – govori dr. sc. Lesar napominjući da valja naglasiti da je cilj osigurati zdravlje djece i da se navedene akcije ne rade radi izgleda. – Nemali broj djece iz pretilosti završio je u anoreksiji nervozi, pa treba biti vrlo pažljiv u komuniciranju.
Kreatori nacrta zakona svjesni su da je tjelesna aktivnost jedan od važnih čimbenika u prevenciji pretilosti i podupiru inicijative za njezino jačanje u školama. Ipak, ovdje ne predlažu povećanje broja sati tjelesne kulture u školama.
- Uređivanje nastavnih planova i broja sati tjelesne i zdravstvene kulture u nadležnosti je obrazovnog sustava i posebnih propisa, dok je ovaj Zakon usmjeren na područje prehrambenog okruženja. Prevencija dječje pretilosti zahtijeva istodobno djelovanje na više područja, a tjelesna aktivnost svakako je jedan od važnih elemenata – govori dr. Gorjanski.
Izazovi pred nama
Autori prijedloga naglašavaju da cilj nije zabranjivati hranu ni ograničavati slobodu izbora građana. Zakon ne zabranjuje nijedan prehrambeni proizvod, ne određuje što građani smiju ili ne smiju jesti i ne uvodi novi porez na hranu. Tradicionalni proizvodi, poput kulena ili pršuta, također nisu zabranjeni, već se na njih, kao i na sve druge proizvode, primjenjuju jednaki, objektivni nutritivni kriteriji. Temeljna svrha Zakona je omogućiti jasnije informiranje djece i roditelja, zaštititi djecu od marketinga nezdravih prehrambenih proizvoda s nepovoljnim nutritivnim profilom i stvoriti zdravije prehrambeno okruženje u kojem će zdrav izbor biti lakši.
Kada bi takav zakon kod nas mogao biti prihvaćen i stupiti na snagu, teško je procijeniti. Kako kaže dr. Gorjanski, donošenje zakona ovisi o političkoj volji i zakonodavnom postupku.
- Naš je cilj da do Svjetskog dana djeteta, 20. studenoga, kada se slavi usvajanje Konvencije o pravima djeteta, prijedlog Zakona bude u saborskoj proceduri – otkriva i dodaje: – Iskustva drugih država pokazuju da se oko ovakvih zakona vode intenzivne rasprave između javnozdravstvene struke, proizvođača hrane i trgovaca, pa će tu biti najviše izazova. Očekivano, jer ovakvi propisi imaju i zdravstvenu i gospodarsku dimenziju. No, s obzirom na to da je riječ o zdravlju djece, uvjereni smo da će prevladati interes zaštite zdravlja djece i da će budući naraštaji živjeti u zdravijem prehrambenom okruženju.
Uključite se u raspravu
Autori pozivaju građane, roditelje, zdravstvene djelatnike, odgojno-obrazovne radnike, predstavnike prehrambene industrije i sve zainteresirane da prouče Prijedlog Zakona o zaštiti djece od pretilosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda i Vodič kroz Zakon te svojim prijedlozima i komentarima pridonesu njegovu unapređenju. Cilj javne rasprave je prikupiti što više kvalitetnih prijedloga kako bi konačni tekst Zakona bio što kvalitetniji i primjenjiviji. Oba dokumenta dostupna su na mrežnim stranicama Udruge za zdravo življenje POST i Udruge za prevenciju prekomjerne težine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....