Od vježbanja ne rastu samo mišići

Redovita umjerena do snažna tjelovježba može se odraziti na povećanje ključnih područja mozga, uključujući sivu i bijelu tvar te hipokampus, sugerira nova studija objavljena u online izdanju publikacije Journal of Alzheimer‘s Disease. Studija se bavila mogućim neuroprotektivnim djelovanjem redovne tjelesne aktivnosti na moždane strukture jer premda je znanost već povezala tjelesnu aktivnost i smanjenje rizika za demenciju, mehanizam tog djelovanja još nije jasan.

Zdravlje mozga

Sada su istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington u St. Louisu analizirali skenove magnetne rezonance mozga 10.125 zdravih odraslih osoba prosječno starih 53 godine, od kojih su 52 posto bili muškarci. Ispitanici su se izjasnili o razini svoje tjelesne aktivnosti, a prag za razlikovanje fizički aktivnih od neaktivnih bio je postavljen na dva i pol dana tjedno, što je razina daleko niža od trenutnih smjernica za vježbanje.

Umjerena do snažna tjelesna aktivnost definirana je kao ona koja povećava disanje i brzinu pulsa tijekom najmanje deset minuta u kontinuitetu. Tri četvrtine ispitanika izjavilo je da se bavi umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću otprilike četiri dana u tjednu. Aktivnije osobe većinom su bile mlađe i među njima je bila niža stopa visokog tlaka i dijabetesa tipa 2. Mjerenja su pokazala da se povećan broj dana s umjerenom do snažnom tjelesnom aktivnošću poklapa s većim volumenom mozga unutar normalnih okvira u više regija.

Osim na sivu i bijelu tvar i hipokampus, vježbanje je utjecalo i na frontalni, tjemeni i zatiljni režanj mozga. Znanstvenici su otkrili i da umjerena razina tjelesne aktivnosti, čak i manje od 4000 koraka na dan, može pozitivno djelovati na zdravlje mozga. To je puno manje od 10.000 koraka, koliko se često navodi kao poželjan dnevni cilj, a time i znatno lakše ostvarivo za mnoge od nas, izjavio je koautor studije dr. David Merrill iz Pacifičkog centra za zdravlje mozga u Santa Monici.