Slavni kardiolog upozorava na sastojak koji tiho uništava naše srce: Potiče upalu, povisuje tlak, pogoršava kolesterol

Mnogi ljudi vjeruju da su srčani problemi uglavnom uzrokovani konzumiranjem previše zasićenih masti. No, kardiolog dr. Dmitrij Yaranov upozorava da postoji još jedan sastojak koji „tiho” uništava srce, a koristimo ga svakodnevno. Dr. Yaranov, koji ima više od 400.000 pratitelja na Instagramu, šećer naziva neprijateljem broj jedan koji tiho uništava srce.

- Kao kardiolog, vidim da bolesti srca uzrokuju i druge stvari osim samog kolesterola. Postoji uobičajeni aditiv, skriven u pićima, grickalicama, umacima i „zdravoj” hrani, koji šteti srcu i potiče dijabetes - napisao je u svojoj objavi na Instagramu.

I studija iz 2024., provedena na Harvard TH Chan School of Public Health, upozorava da svakodnevno pijenje zaslađenih napitaka povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, čak i kod ljudi koji su fizički aktivniji od prosjeka. Studija je otkrila da samo jedno zaslađeno piće dnevno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za oko 18 %, bez obzira na to koliko je netko vježbao. Oni koji su pili dva ili više zaslađenih pića dnevno, i dalje su odrađivali preporučenih 150 minuta tjelovježbe tjedno, imali su 21 posto veći rizik od ljudi koji su ih rijetko ili nikada pili. Čak su i sudionici s najvišom razinom tjelesne aktivnosti koji su pili slatka pića i dalje imali veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Dr. Yaranov citirao je i članak u časopisu Nature Medicine, napominjući da su 2020. godine napici zaslađeni šećerom povezani s 2,2 milijuna novih slučajeva dijabetesa tipa 2 i više od milijun novih slučajeva kardiovaskularnih bolesti diljem svijeta.

- Studija interne medicine JAMA otkrila je da ljudi koji 25 posto ili više kalorija unose iz dodanog šećera imaju više od dva puta veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na one koji unose manje od 10 posto kalorija iz dodanog šećera.

- Šećer potiče upalu, povisuje krvni tlak, pogoršava kolesterol i remeti kontrolu glukoze, što je dvostruki udarac za srce i gušteraču – upozorava dr. Yaranov.

Velika studija, objavljena 2014. u časopisu JAMA Internal Medicine, pratila je ljude 15 godina i otkrila da su oni koji su dobivali 25 posto ili više dnevnih kalorija iz dodanog šećera imali više od dva puta veću vjerojatnost da će umrijeti od srčanih bolesti u usporedbi s onima koji su konzumirali manje od 10 posto. Općenito, rizik od smrti od srčanih bolesti povećavao se s porastom postotka šećera u prehrani. Taj se trend održao stabilnim bez obzira na dob, spol, tjelesnu aktivnost ili indeks tjelesne mase. Pritom je važno napomenuti da dr. Yaranov i spomenute studije govore o dodanom šećeru, a ne o prirodno prisutnom šećeru koji se nalazi u voću, povrću i mliječnim proizvodima. Glavni izvori dodanog šećera uključuju gazirana pića, kolače, peciva, sladoled, slatkiše, žitarice i kekse.

Što je dodani šećer

Britanska zaklada za srce definira dodani šećer kao šećere dodane hrani, kao i šećere u voćnom soku, budući da cijeđenje soka oslobađa šećer iz stanica voća. Prema stručnjacima iz zaklade, dodani šećeri se često nazivaju i praznim kalorijama jer pružaju energiju, ali imaju malu nutritivnu vrijednost.

- Prehrana bogata dodanim šećerima obično je visokokalorična, a to može dovesti do debljanja, što može povećati rizik od visokog krvnog tlaka, srčanih i krvožilnih bolesti te nekih vrsta raka - upozoravaju na svojoj web stranici.

Koje namirnice sadrže najviše dodanog šećera

Prema britanskom Nacionalnom istraživanju o prehrani i nutricionizmu, glavni izvori dodanog šećera u prehrani su:

- Kolači, keksi, peciva i vafli (15 %): koji također često imaju visok udio zasićenih masti

- Džemovi, namazi i dodani šećer (14 %): sirupe i šećer koji se često dodaje toplim napicima poput čaja i kave

- Bezalkoholna pića (11 %): davanje prednosti pićima bez šećera ili aromatiziranim vodama može vam pomoći u smanjenju unosa šećera

- Čokolada (8 %): većina čokolada ima visok udio šećera, čak i tamne čokolade sa 70-postotnim udjelom kakaa, iako one imaju nešto manje šećera od mliječne ili bijele čokolade

- Pivo, lager i jabukovača (7 %): ta alkoholna pića su među glavnim izvorima šećera

- Voćni sok (6 %): cijeđenjem se uklanja većina vlakana iz voća pa je stoga zdravije jesti cijelo voće

- Jogurti (4 %): jogurti s okusom često imaju visok udio šećera, pa je odabir prirodnog jogurta zdravija opcija

- Ukiseljeno povrće i začini (4 %): kečap, slatko-ljuti umak od čilija i ukiseljeno povrće često sadrže neočekivane količine šećera pa, kad god je to moguće, odaberite verzije sa smanjenim udjelom soli i šećera

Koliko dodanog šećera bismo smjeli konzumirati

Stručnjaci smatraju da slobodni ili dodani šećeri ne bi trebali činiti više od 5 % kalorija koje dnevno unosimo hranom i pićem. To bi svakodnevno trebalo izgledati otprilike ovako:

- Odrasli ne bi smjeli unositi više od 30 g dodanog šećera dnevno (otprilike odgovara 7 kockica šećera)

- Djeca u dobi od 7 do 10 godina ne bi smjela unositi više od 24 g dodanog šećera dnevno (oko 6 kockica)

- Djeca u dobi od 4 do 6 godina ne bi smjela unositi više od 19 g dodanog šećera dnevno (oko 5 kockica)

- Djeca u dobi od 2 do 3 godine ne bi smjela unositi više od 14 g dodanog šećera dnevno (oko 3 i pol kockice)

- Djeca u dobi od 1 godine ne bi smjela unositi više od 10 g dodanog šećera dnevno (oko 2 i pol kockice šećera).

Ne postoji ograničenje za bebe mlađe od 1 godine, ali šećeri se ne smiju dodavati u hranu ili piće koji se daju bebama. Učestalost i količina slatke hrane i pića u toj dobi treba biti što je moguće niža.