Neuroznanstvenik otkriva: Jedna faza sna ključna je za smanjenje rizika od razvoja demencije

Svatko od nas podložan je riziku za razvoj demencije, međutim, kod nekih taj je rizik značajno veći. Tome doprinose čimbenici, a među poznatijima ubrajamo životnu dob, način življenja koji uključuje pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola, genetiku, pojedina zdravstvena stanja, socijalnu izolaciju pa čak i status obrazovanja. Dok na činjenicu starosti ne možemo djelovati, ipak neki su čimbenici mogu biti pod našom kontrolom. Dobar primjer za to je nedavna studija objavljena u JAMA Network kojom je otkriveno da je rizik od dobivanja demencije veći kako starimo ako ne spavamo dovoljno. Drugim riječima, osobe starije od 60 godina imaju čak 27 posto veću vjerojatnost da će razviti demenciju ako izgube samo jedan posto dubokog sna svake godine.

Važna faza sna

Sporovalni san, koji se naziva i dubokim snom faza je sna koji igra važnu ulogu u rastu, pamćenju i imunosnoj funkciji te priprema naš mozak na apsorbiranje više informacija. Vitalan je za buđenje s osjećajem revitalizacije, a naziv je dobio na temelju karakterističnih moždanih valova koji se mogu primijetiti tijekom ove faze sna, kada se moždani valovi i rad srca usporavaju, a krvni tlak pada objašnjavaju iz organizacije Sleep foundation. Sporovalno spavanje je treća faza ljudskog 90-minutnog ciklusa spavanja, koji traje oko 20 do 40 minuta.

Studija

Spomenuta je studija otkrila da su pojedinci s promjenama u mozgu povezanima s Alzheimerovom bolešću bili bolji na testovima pamćenja kada su imali više sporovalnog sna. Također, otkrića ove studije sugeriraju da gubitak sporovalnog sna može biti faktor rizika za demenciju koji se može promijeniti. Neuroznanstvenik Matthew Pase sa Sveučilišta Monash u Australiji i kolege ispitali su 346 sudionika Framingham Heart Study koji su sudjelovali u dvije studije spavanja tijekom noći između 1995. i 1998. te između 2001. i 2003. Zajednica koja nije imala evidenciju o demenciji u vrijeme studije 2001.- 2003., a bila je starija od 60 godina 2020., dala je istraživačima priliku da promotre kako se sporovalni san mijenjao sa starenjem i jesu li promjene u postotku ovog sna povezane s rizikom od demencije u kasnijem životu do 17 godina kasnije. U tim su godinama praćenja među sudionicima zabilježena 52 slučaja demencije. Utvrđeno je da se njihova stopa sporovalnog sna smanjuje od 60. godine nadalje, s tim da taj gubitak doseže vrhunac između 75. i 80. godine, a nakon toga se ujednačava.

Uspoređujući prvu i drugu studiju spavanja sudionika, istraživači su otkrili vezu između svakog postotnog boda smanjenja sporovalnog spavanja godišnje i 27 posto povećanog rizika od razvoja demencije. Taj se rizik povećao na 32 posto kad su se usredotočili na Alzheimerovu bolest, najčešći oblik demencije, piše Science Alert.

Rizik i za kardiovaskularna oboljenja

Niske razine sporovalnog sna povezane su s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uzimanjem lijekova koji mogu utjecati na san i posjedovanjem gena APOE ε4 koji je povezan s Alzheimerovom bolešću. Autori, međutim, napominju da ova vrsta studije ne dokazuje da sporovalni gubitak sna uzrokuje demenciju, te je moguće da moždani procesi povezani s demencijom uzrokuju gubitak sna. Kako bi se ovi čimbenici u potpunosti razumjeli, potrebna su dodatna istraživanja. Ipak, svi bismo morali prioritizirati dobar i kvalitetan san.