Doktorica Makar: Angina pektoris nije nužno loša - ona je zapravo simptom koji spašava život

Koliko ste puta čuli nekoga kako govori da ima anginu pektoris? Vjerujem, često. No, što je točno angina pektoris i je li doista tako česta? Angina pektoris je bol koja se manifestira kao pritisak, stezanje, pečenje ili samo nelagoda u prsištu, a nastaje zbog privremeno nedovoljnog dotoka kisika u srčani mišić najčešće uzrokovanog suženjem koronarnih arterija uslijed ateroskleroze.

Rizični čimbenici

Ateroskleroza je neprijatelj svim žilama u tijelu, a posebice koronarnim arterijama koje se nalaze na površini srca i malog su lumena, u prosjeku 2-5 mm. To su arterije koje život znače, a imamo ih samo tri. Arterijska hipertenzija, šećerna bolest, povišene vrijednosti lipida u krvi, pušenje, pretilost, a često i genetsko naslijeđe rizični su čimbenici koji pogoduju suženju lumena koronarnih arterija, poznatom kao koronarna ili ishemijska bolest srca, koja je najčešća među ionako već najčešćim bolestima na svijetu, a to su kardiovaskularna oboljenja. Ohrabrujuće je što na bolesti koje su najčešće i vodeći uzrok smrtnosti u svijetu možemo utjecati. Pri tome bi bilo poželjno da smo bolji u regulaciji i liječenju rizičnih čimbenika. S obzirom na to da na tom polju kao pojedinci i kao društvo često zakažemo, moramo pravodobno reagirati na pojavu prvih simptoma informirajući o njima svog liječnika obiteljske medicine, a potom i kardiologa.

Najčešća nakon pedesete

Angina pektoris najčešće se javlja u srednjoj dobi, dakle od 50. godine nadalje. Treba biti svjestan da smo u vremenu kada se ta granica pomiče naniže i nije neuobičajeno bolovati od ishemijske bolesti srca i u dobi od 40 godina. Pacijenti mlađi od 40 godina više su rijetkost nego pravilo i kod njih je potrebno tražiti druge uzroke ubrzane ateroskleroze poput poremećaja metabolizma lipoproteina, danas najpoznatije familijarne hiperkolesterolemije, te autoimunih bolesti krvnih žila poznatih kao vaskulitisi.

Simptomi

U početku se bol, pritisak, stezanje, pečenje u prsima ili čak u epigastriju (žličici) ili interskapularno (između lopatica) može javljati samo u naporu te prestajati u mirovanju i u tom slučaju radi se o stabilnoj angini pektoris. Ako se bolovi javljaju u mirovanju, bez provokacijskog čimbenika te traju tipično 10-20 minuta, govorimo o nestabilnoj angini pektoris. Ako isti takvi bolovi ne prestaju spontano, sumnjamo na infarkt miokarda ili srčani udar koji je sada nastao uslijed potpunog začepljenja već od ranije bolesne koronarne arterije. Ovdje valja napomenuti da je bol koja se širi u ruke, vrat i donju čeljust tipična i gotovo sigurno uzrokovana suženom ili začepljenom jednom ili više koronarnih arterija.

Kada potražiti hitnu pomoć?

Da bismo spriječili najgoru moguću manifestaciju koronarne bolesti, infarkt miokarda, iznimno je važno na vrijeme prepoznati simptome angine pektoris i javiti se na pregled kako bismo koronarnu bolest isključili ili, u protivnom, dijagnosticirali i liječili. Bilo kakva bol u prsima koja traje dulje od 20 minuta zahtijeva pregled u hitnoj službi. Dijelimo odgovornost da u društvu danas ne smije postojati nitko kome je rečeno da boluje od angine pektoris ili se sam prepoznao kao mogući oboljeli, a da mu koronarna bolest nije isključena ili potvrđena zlatnim dijagnostičkim standardom - koronarografijom. Tek ulaskom u koronarnu arteriju, bilo kroz arteriju na ruci ili nozi, u lokalnoj anesteziji, možemo utvrditi koronarnu bolest i njezinu kompleksnost te na temelju nalaza koronarografije odlučiti kako ćemo je liječiti, perkutanim intervencijama u vidu implantacije stenta ili operacijom, formiranjem premosnica ("bypassa"). Angina pektoris samo je simptom koronarne bolesti i kao takva je dobrodošla jer nas podsjeća i upozorava da poduzmemo daljnje mjere kako bi nam srce kucalo bolje i dulje.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.