Piše: prim. dr. Slavko Lovasić, specijalist opće, obiteljske medicine
Povišene količine kolesterola mogu opteretiti stanice, od kojih su najosjetljivije stanice na stijenkama krvnih žila (endotelne stanice). Zbog toga je kolesterol i poznat kao jedan od glavnih čimbenik rizika za nastanak krvožilnih bolesti. Mjerimo ga jednostavnom krvnom pretragom, a gledamo ukupni kolesterol, LDL, HDL i trigliceride.
LDL KOLESTEROL Čestice LDL (Low Density Lipoprotein) glavni su nositelji kolesterola u krvi. Svaka od njih sadrži oko 1500 molekula estera kolesterola. Preporučena vrijednost LDL-a treba biti niža od 3,0 mmol/l, ali to nije tako jednostavno procijeniti jer postoje LDL čestice raznih veličina. Nažalost, laboratoriji obično mjere samo ukupnu koncentraciju LDL kolesterola u krvi, a to nam ništa ne govori o vrsti njegovih čestica. Dobro je znati da postoje male, guste čestice LDL kolesterola koje su opasne jer lakše oksidiraju, a samo oksidirani kolesterol može stvoriti opasne naslage na žilama. Postoje i velike, prozračne čestice LDL-a koje su manje opasne.
HDL KOLESTEROL HDL ili High Density Lipoprotein nazivaju i dobrim, zaštitnim kolesterolom. Nalaz viši od 1,0 mmol/l za muškarce i viši od 1,3 mmol/l za žene smatra se dobrim. Ako su vrijednosti niže, mogu ukazivati na rizik od srčanih bolesti.
TRIGLICERIDI Niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 mmol/L). Razina viša od 1,7 govori nam o pretjeranom unosu ugljikohidrata i masti. Trigliceridi nastaju u jetri od prevelike količine šećera i masti koji nisu iskorišteni za energiju. Izvor ovog šećera je sva hrana bogata ugljikohidratima, osobito rafinirani šećer i bijelo brašno. Niska vrijednost triglicerida i visoka vrijednost HDL-a je dobar nalaz te ukazuje da su LDL čestice velike i neopasne, pa u tom slučaju veća vrijednost LDL-a ne predstavlja rizik.
Međutim, visoka vrijednost triglicerida i niska vrijednost HDL-a ukazuju na to da su LDL čestice male i opasne, pa je u tom slučaju visoki LDL - loš.
UKUPNI KOLESTEROL Danas je dokazano da vrijednost ukupnog kolesterola zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti. Potrebno je promatrati omjer ukupnog i HDL kolesterola.
Ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL-a:
- manji od 6, to je dobro,
- manji od 5 - još bolje,
- a manji od 4 - najbolje.
Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL 2, omjer je 8:2 = 4, što je odlično. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je omjer 8:1 = 8, što je loše.
Pravila prije vađenja krvi
Da bi nalaz bio relevantan, prilikom određivanja vrijednosti kolesterola u krvi valja se pridržavati sljedećeg:
- 48 sati prije uzimanja uzorka krvi izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost ne uzimati alkohol
- 24 sata prije uzimanja uzorka krvi uzimati uobičajene obroke, ali ne premasne
- 12 sati prije uzimanja uzorka krvi ne uzimati nikakvu hranu, ne piti alkohol, kavu i ne pušiti; voda je dopuštena
Vrlo je važno! Vađenje krvi treba odgoditi za barem osam tjedana ako smo preboljeli akutni infarkt srca, akutnu bakterijsku ili virusnu infekciju, imali tešku traumu ili kiruršku operaciju.