Kad ljudi dođu do srednjih godina, kaže se da imaju mudrost koja im je nedostajala u dvadesetima, jasniju predodžbu kamo njihov život ide i manje brige o tome što drugi misle. Ali ova životna faza - službeno definirana između 40. i 65. godine - donosi i promjene zbog kojih se povisuju rizici za kardiovaskularne bolesti, od kojih još uvijek najviše obolijevamo i umiremo.
Pretilost i prekomjerna tjelesna težina obično naglo rastu u ovoj dobi, krvne žile postaju manje fleksibilne, a krvni tlak i kolesterol rastu, što su okidači za srčane bolesti. Hormonske promjene poput menopauze i usporavanja metabolizma mogu potaknuti debljanje, osobito oko trbuha.
Prema riječima dr. Olivera Guttmanna, kardiologa u privatnoj bolnici HCA Wellington u Londonu, niz naizgled bezopasnih svakodnevnih navika također povećava rizik od srčanih bolesti.
- Većina ljudi u 40-ima i 50-ima uopće ne razmišlja o srčanim bolestima. Previše su zauzeti, balansiraju između posla, djece, ponekad i starijih roditelja, a zdravlje srca jednostavno im nije na pameti dok se nešto stvarno ne dogodi. Misle da je to problem kad budu stariji - rekao je dr. Guttmann. Istaknuo je i jednostavne promjene životnog stila koje ljudi u srednjim godinama mogu uvesti kako bi smanjili rizik od srčanih bolesti.
- Kasna večera
- Večera prije spavanja prisiljava tijelo da upravlja velikim metaboličkim opterećenjem, to jest probavom i inzulinskim odgovorom, upravo onda kada bi se tijelo trebalo smirivati. Nerijetko to dovodi do lošijeg metabolizma nutrijenata, poremećaja sna i većeg rizika od debljanja i metaboličkog sindroma, što oboje doprinosi riziku od srčanih bolesti - kaže kardiolog. Istraživanja dosljedno povezuju kasnonoćno jedenje s većim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. S vremenom
nakupljeni plak na krvnim žilama dovodi do ateroskleroze. Ako plak blokira arterije koje opskrbljuju srce, može izazvati srčani udar. Ako zahvati krvne žile koje opskrbljuju mozak, povećava rizik od moždanog udara i vaskularne demencije.
- „Bez masnoće” možda nije bolje
Dok prolazimo među policama u supermarketima, primamljivo je posegnuti za hranom s oznakom "bez masnoće", osobito ako želimo smršavjeti. Dr. Guttmann, međutim, savjetuje da se pogleda deklaracija, odnosno sastav na pakiranju, upozoravajući da uklanjanje masnoće često znači da proizvodi sadrže dodatke koji također mogu biti štetni za zdravlje.
- Proizvođači često dodaju šećer, sol ili zgušnjivače kako bi nadoknadili izgubljeni okus i teksturu. Dakle, oznaka "bez masnoće" može skrivati proizvod koji je zapravo lošiji za kardiovaskularno zdravlje od punomasne verzije, osobito ako su masnoće zamijenjene rafiniranim šećerom - rekao je.
- Skrivena sol
Mnoge namirnice koje na prvi pogled izgledaju zdravo sadrže iznenađujuće visoke količine soli, što potencijalno povećava rizik od visokog krvnog tlaka. Visoki krvni tlak vodeći je uzrok moždanog udara koji se može spriječiti.
- Mnogi proizvodi koji se reklamiraju kao zdravi - aromatizirani jogurti, juhe, umaci, pa čak i kruh - sadrže puno soli koja se koristi za poboljšanje okusa ili produženje roka trajanja. Ljudi su svjesniji soli kad jedu čips ili gotova jela nego kad posežu za nečim što je brendirano kao hranjivo, što je upravo ono što skrivenu sol čini tako opasnom jer se nesvjesno konzumira, a može povisiti tlak i povećati rizik od srčanih bolesti i moždanih udara - upozorava dr. Guttmann.
- Nedosljedno vrijeme spavanja
Redovito vrijeme za spavanje također može pomoći u zaštiti srca. Studija iz 2024. na Sveučilištu u Ottawi pokazala je da su osobe s neredovitim vremenom spavanja i buđenja 26 posto sklonije srčanom ili moždanom udaru nego oni koji su održavali dosljedan raspored spavanja, čak i ako su spavali preporučen broj sati.
- Nepravilni obrasci spavanja narušavaju cirkadijani ritam tijela, koji ima ključnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka i kortizola, glavnog hormona stresa u tijelu. Odlazak na spavanje u različito doba svake večeri održava kardiovaskularni sustav u stanju promjene, umjesto da se smiri u svom prirodnom noćnom padu krvnog tlaka. S godinama to može pridonijeti trajnoj hipertenziji, koja je jedan od najvećih uzroka srčanih bolesti - kaže dr. Guttmann.
- Dugotrajno sjedenje
Zabrinjavajuće je da samo svaka treća odrasla osoba postigne barem 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, a mnogi ne ispune preporučeni minimum od najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno. Stručnjaci dosljedno upozoravaju da dugotrajno sjedenje može povećati rizik od razvoja ozbiljnih srčanih problema, čak i kod onih koji redovito vježbaju.
- Dugotrajno sjedenje usporava cirkulaciju, smanjuje osjetljivost na inzulin i neovisno je povezano s većim kardiovaskularnim rizikom, čak i kod ljudi koji redovito vježbaju. Nije riječ samo o kalorijama, dugotrajna nepomičnost utječe na funkciju krvnih žila, tako da to jedan trening ne može u potpunosti nadoknaditi - kaže dr. Guttmann. Upozorio je da je dugotrajno sjedenje bez tjelesne aktivnosti sve veći uzrok srčanih bolesti. Ali dobra vijest je da čak i mali intervali pokreta mogu pomoći, jer je studija objavljena prošlog mjeseca u British Journal of Sports Medicine pokazala da petominutne pauze za hodanje tijekom radnog dana mogu poboljšati zdravlje.
Još više savjeta koji će vam unaprijediti zdravlje pronađite u novom broju Doktora u kući od ovog četvrtka 6. kolovoza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....