Je li vaš puls normalan? Kardiolozi otkrivaju kada ubrzan ili usporen rad srca treba provjeriti

Srce ne kuca uvijek istom brzinom. Puls se ubrzava kada vježbamo, kada smo pod stresom ili uzbuđeni, a usporava tijekom odmora i spavanja. Na njega utječu i kofein, tjelesna temperatura, hidracija, lijekovi i brojni drugi čimbenici. No, kada promjena pulsa nema jasan razlog, traje dulje vrijeme ili je praćena neugodnim simptomima, to je znak da je potrebno provjeriti zdravlje srca. Kardiolozi objašnjavaju da pri procjeni pulsa nije važan samo broj otkucaja u minuti. Jednako je važno kuca li srce pravilno, koliko dugo promjena traje i kako se osoba pritom osjeća, piše Prevention.

Puls

Puls označava broj otkucaja srca u minuti koje možemo napipati na arteriji. To možemo učiniti tako da postavimo dva prsta na arteriju na zapešću dlana. Tijekom 15 sekundi brojimo otkucaje koje zatim pomnožimo s četiri, na temelju čega dobivamo broj otkucaja u minuti. Ponekad osoba može imati uredan broj otkucaja, ali nepravilan srčani ritam. Zato, kad liječnici posumnjaju na poremećaj rada srca, ne gledaju samo broj, nego cijelu kliničku sliku.

Kako objašnjava dr. Puja Mehta, direktorica istraživanja kardiovaskularnih bolesti, srčana se frekvencija prirodno mijenja ovisno o dobi, tjelesnoj aktivnosti, kondiciji, stresu i drugim čimbenicima.

Koji se puls smatra normalnim?

Kod većine odraslih osoba puls u mirovanju najčešće se kreće između 60 i 100 otkucaja u minuti. Ipak, ta vrijednost služi samo kao opći orijentir. Drugim riječima, kod osoba koje su fizički aktivne, osobito kod sportaša, puls u mirovanju može biti niži, a da to nije znak bolesti. Također je normalno da se puls tijekom spavanja uspori. S druge strane, nakon tjelesnog napora, emocionalnog uzbuđenja ili stresne situacije, ubrzan puls očekivana je reakcija organizma. Ubrzan puls u mirovanju ne znači automatski da postoji bolest srca. Često je riječ o reakciji organizma na neko drugo stanje.

- Mogući uzroci ubrzanog pulsa mogu biti dehidracija, infekcije, tjeskoba i poremećaji elektrolita - navodi dr. Natasha Mamdani, specijalistica kardiovaskularnih bolesti.

Uzrok mogu biti i:

• anemija
• poremećaji rada štitnjače
• određeni lijekovi
• prekomjeran unos kofeina ili drugih stimulansa
• poremećaji srčanog ritma.

Ako je puls u mirovanju kontinuirano ubrzan bez jasnog razloga, potrebno je razgovarati s liječnikom kako bi se utvrdilo zbog čega se to događa.

Bradikardija ili usporeni puls

Bradikardija je izraz za srčani ritam koji je sporiji od 60 otkucaja u minuti u stanju mirovanja. Ako je usporen rad srca praćen tegobama, potrebno je napraviti liječničku procjenu. Znakovi na koje treba obratiti pozornost, ističu kardiolozi, uključuju:

• vrtoglavicu
• osjećaj slabosti
• neuobičajen umor
• nedostatak zraka
• osjećaj da ćete se onesvijestiti.

Srce koje ‘preskače‘

Jedna od najčešćih tegoba zbog kojih se ljudi javljaju liječniku jest osjećaj preskakanja srca. Povremeno preskakanje srca može biti posljedica prijevremenih otkucaja (ekstrasistola) koje su kod mnogih bezazlene. Ipak, ako se takvi osjećaji često ponavljaju, dugo traju ili su povezani s vrtoglavicom, nedostatkom zraka, boli u prsima ili nesvjesticom, potrebno je napraviti pregled. Liječnik tada može preporučiti EKG, 24-satni EKG holter, odnosno kontinuirano praćenje srčanog ritma tijekom određenog vremena.

Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?

Najvažniji znakovi upozorenja su simptomi koji prate promjenu pulsa. Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se pojave:

• bol ili pritisak u prsima
• otežano disanje
• nesvjestica ili osjećaj da ćete se onesvijestiti
• jaka vrtoglavica
• izražena slabost
• naglo nastalo jako lupanje ili nepravilan rad srca.

Stres i disanje

Ako je ubrzan puls posljedica stresa ili tjeskobe, smirivanje i sporo, kontrolirano disanje mogu pomoći.

Duboki izdisaji mogu pridonijeti usporavanju pulsa.

- Udahnite kroz nos brojeći do četiri, zadržite dah, a zatim polako i duboko izdahnite brojeći do šest. Ova tehnika može biti učinkovita - navodi Paul Wang, dr. med., direktor Službe za srčane aritmije pri Sveučilištu Stanford.

Ipak, dodaje, važno je znati da tehnike opuštanja nisu zamjena za liječničku procjenu. Ako se ubrzan ili nepravilan rad srca pojavljuje iznenada, ponavlja se ili je praćen simptomima, potrebno je potražiti stručni savjet.

Što dugoročno može pomoći zdravlju srca?

Redovita tjelesna aktivnost jedna je od najvažnijih navika za zdravlje srca. Kod osoba koje redovito vježbaju, srce često radi učinkovitije, pa puls u mirovanju može biti niži. Štoviše, nedavno provedeno istraživanje na više od 117.000 žena kaže da vježbe snage uz aerobne vježbe mogu smanjiti srčane bolesti za 20 posto.