Liječnici upozoravaju: Ako imate neku od ovih bolesti, ne podcjenjujte toplinski val. Posljedice mogu biti kobne

Liječnici često upozoravaju da ekstremne vrućine mogu predstavljati poseban rizik za osobe s kroničnim bolestima. Ovo su bolesti kod kojih treba biti naročito oprezan, evo zašto i koje strategije savjetuju stručnjaci.

Bolesti koje utječu na srce

Kako bismo razumjeli odnos između kardiovaskularnih bolesti i vrućine, važno je uzeti u obzir jednostavnu, ali važnu činjenicu. Kako temperatura raste, povećava se promjer krvnih žila, a to dovodi do smanjenja krvnog tlaka. To može imati različite učinke, ovisno o specifičnoj patologiji.

• Hipertenzija

Iako je istina da ljetne temperature pomažu u snižavanju krvnog tlaka, pogreška je smanjiti oprez ili, još gore, pribjegavati samostalnim mjerama, nasumično prilagođavajući dozu antihipertenzivnih lijekova. Korisno je zakazati pregled kod obiteljskog liječnika ili specijalista, koji će prilagoditi dozu u skladu s individualnim potrebama pacijenta i vrstom planiranog odmora kako ne bi došlo do pretjeranog hipotenzivnog učinka vrućine - kaže Marco Froldi, voditelj odjela interne medicine u IRCCS Policlinico San Donato i izvanredni profesor interne medicine na Sveučilištu u Milanu. Ističe da će korištenje telemedicinskih sustava i povezanih pametnih mjerača krvnog tlaka u skoroj budućnosti omogućiti pacijentima da u stvarnom vremenu prenose dnevnike krvnog tlaka svom liječniku, olakšavajući male terapijske prilagodbe na daljinu, bez izlaganja vrućini pri dolasku u ordinaciju.

• Bolesti srca

I osobe koje su u prošlosti imale srčanih problema, poput srčanog udara, angine pektoris, zatajenja srca ili aritmija, moraju biti na oprezu. Kada krvni tlak padne, krvi je teže doći do perifernih žila. Dakle, kako bi se osigurala odgovarajuća oksigenacija tkiva, srce povećava svoj ritam pumpajući krv brže. Međutim, to povećava opterećenje srčanog mišića, što potencijalno predstavlja rizik samo za srce. I ne samo to, jer vrućina uzrokuje znojenje, što rezultira gubitkom vode i elektrolita, posebno kalija. A nedostatak kalija (hipokalemija), minerala uključenog u kontrolu otkucaja srca, može uzrokovati ozbiljne aritmije - pojašnjava prof. Froldi. U svakom slučaju, i srčanim bolesnicima poručuje da bi trebali posjetiti liječnika prije ljeta ili prije odlaska na ljetovanje, a ako osjete simptome poput grčeva u mišićima, ubrzanog ili promijenjenog rada srca ili niskog krvnog tlaka, važno je odmah potražiti hitnu pomoć.

• Hipotenzija

Nije poželjno imati ni prenizak tlak.

- Padovi krvnog tlaka, posebno nagli, s vrijednostima ispod 90-60 mmHg, mogu dovesti do niza problema, uključujući iscrpljenost, apatiju, umor, mučninu, vrtoglavicu i nesvjesticu. Starije osobe moraju biti oprezne zbog mogućih padova koji bi mogli rezultirati ozljedama, prijelomima ili traumom, što je posebno opasno ako uzimaju i lijekove koji razrjeđuju krv - ističe stručnjak. Neke od korisnih mjera za hipotenziju koje predlaže su izbjegavanje alkohola, žvakanje štapića sladića ili pijenje šalice kave, izbjegavanje naglog ustajanja, lagano povećanje unosa soli, no to samo ako vam odobri liječnik. U hitnom slučaju, odmah lezite na pod s podignutim nogama kako bi krv bolje tekla prema srcu.

• Venske bolesti

Toplina uzrokuje širenje krvnih žila te je neprijatelj svima koji pate od venskih bolesti, poput proširenih vena, tromboflebitisa i tromboze. To može dovesti do oticanja i bolnih nogu, svrbeža i trnaca u gležnjevima, noćnih grčeva u donjim udovima, vidljivih kapilara, pojave crvenila i tamnih mrlja te proširenih vena. Kako biste ublažili te probleme, stručnjaci predlažu izbjegavanje dugotrajnog sjedenja ili stajanja, hlađenje nogu hladnom vodom i povremeno podizanje nogu tako da budu iznad razine srca.

• Dijabetes

Za osobe s dijabetesom najveća opasnost koja vreba ljeti je dehidracija, što znači iscrpljivanje tjelesnih rezervi vode, pri čemu je izgubljena količina tekućine veća od unesene.

Zašto je dehidracija opasna

S jedne strane, ako je glukoza u krvi visoka i prelazi prag bubrežne apsorpcije (obično oko 180 mg po dl), bubrezi ne mogu ponovno apsorbirati višak i, umjesto da ga vrate u krvotok, oni ga eliminiraju. Budući da šećer „privlači” veliku količinu vode, velika količina te vode također se kanalizira u urin i tako izbacuje. S druge strane, toplina uzrokuje intenzivno znojenje, što je fenomen usmjeren na održavanje tjelesne temperature između 36 i 37 stupnjeva. Kad temperatura počne rasti, područje mozga koje sadrži neurone osjetljive na promjene unutarnje temperature, aktivira znojne žlijezde smještene u koži putem živaca. Te žlijezde proizvode znoj, tekućinu bogatu vodom koja, isparavanjem, hladi kožu, a time i tijelo – pojašnjava prof. Froldi. Dodaje da, uz sve to, i antidijabetici mogu doprinijeti dehidraciji. A kod dijabetičara dehidracija je štetna jer može uzrokovati značajan porast razine šećera u krvi, dok kod dijabetesa tipa 2 može izazvati hiperosmolarni hiperglikemijski sindrom, ozbiljniju komplikaciju bolesti koja može uzrokovati napadaje, komu, pa čak i smrt.

Što učiniti

Kako biste sve to izbjegli, planirajte: pijte oko 2-2,5 l vode dnevno i uvijek u jelovnik uključujte namirnice poput povrća koje sadrži veliku količinu vode, kao i vitamine i elektrolite, poput kalija, natrija, kalcija i magnezija, odnosno dragocjenih tvari koje se izlučuju urinom. Ako unatoč tim mjerama osjetite mučninu, vrtoglavicu, glavobolju ili ubrzano ili kratko disanje, najbolje je odmah se javiti hitnoj pomoći. Tamo mogu primijeniti intravenske otopine natrijevog klorida kako bi se brzo vratila pravilna hidratacija i postupno kontrolirala razina šećera u krvi tijekom vremena.

Oprezno i s hipoglikemijom

Još jedan rizik koji dijabetičari ne smiju zanemariti, posebno ako se liječe inzulinom ili oralnim lijekovima, jest hipoglikemija.

Oprez je potreban jer se jedan od klasičnih simptoma hipoglikemije, obilno znojenje, može zamijeniti s pojačanim znojenjem uzrokovanim toplinom ljeti, što dovodi do odgođenog prepoznavanja pada šećera u krvi. Kako biste izbjegli tu pogrešku, upamtite da je hipoglikemija općenito povezana sa znojenjem, uz druge simptome, poput mentalne zbunjenosti, poteškoća s koncentracijom, dvostrukog vida, trnaca i bljedila – kaže prof. Froldi. U slučaju sumnje, savjetuje da izmjerite šećer u krvi. Ako je razina šećera u krvi ispod 50-60 mg/dl, dovoljna je samo konzumacija kocke šećera, slatkog napitka ili voća s niskim udjelom šećera, poput banane, da bi se obnovila ravnoteža glukoze.

Ljeti, stoga, treba posebno pažljivo pratiti razinu šećera u krvi, s najmanje tri dnevna testa provedena na prazan želudac, odnosno prije doručka, ručka i večere – savjetuje profesor.

Inzulin se boji vrućine

Još jedno upozorenje stručnjaka odnosi se na čuvanje inzulina koji je vrlo osjetljiv na visoke temperature, kao i na mjerače glukoze u krvi i testne trake koji se, ako su izloženi sunčevoj svjetlosti, mogu nepopravljivo oštetiti, što rezultate testa čini nepouzdanima. Stoga je važno koristiti namjenske termalne kutije kada ste na putovanjima u ljetnim mjesecima.

• Bolesti štitnjače

Ako štitnjača ne funkcionira ispravno, vrućina može uzrokovati probleme. Kada je sustav hormona štitnjače, odgovoran za održavanje stabilne tjelesne temperature, neispravan, nastaju poteškoće s termoregulacijom. Zbog toga osobe s hiper- ili hipotireozom jače osjećaju fluktuacije temperature okoliša. Pacijenti s hipertireozom koji se ne liječe odgovarajućim lijekovima posebno intenzivno doživljavaju višak hormona štitnjače, koji uzrokuje širenje krvnih žila, a to rezultira povećanim protokom krvi i porastom tjelesne temperature. Zbog toga pacijenti s hipertireozom obično ne podnose visoke temperature. Pacijenti s hipotireozom doživljavaju smanjenje razine hormona, što rezultira većom intolerancijom na toplinu, no oni i dalje mogu osjetiti pogoršanje stanja na visokim temperaturama, na primjer osjećajući povećan umor i slabost mišića – objašnjava prof. Froldi.

Neurološke bolesti

• Multipla skleroza

Multipla skleroza je neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava, kod koje dolazi do gubitka mijelina, tvari koja prekriva živčana vlakna. Učinak demijelinizacije je usporeno provođenje živčanih impulsa. U prisutnosti povišene temperature, prijenos se dodatno usporava i zato vruće vrijeme, ali i tjelesna aktivnost, vrućica ili izlaganje suncu pogoršavaju simptome kod otprilike 60-80 posto pacijenata. Povećanje tjelesne temperature od samo 0,5 stupnjeva dovoljno je da blokira provođenje živčanih impulsa u demijeliniziranim živcima – pojašnjava Federica Agosta, neurologinja u bolnici IRCCS San Raffaele u Milanu i istraživačica na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele. Za liječenje osjetljivosti na toplinu, uz specifične lijekove poput 4-aminopiridina, moderna medicina preporučuje preventivnu upotrebu rashladnih prsluka i odjeće tijekom najtoplijih sati dana. Neurologinja naglašava da se taj privremeni fenomen ne smije miješati s pravim recidivom bolesti koji pokazuje nove lezije na magnetskoj rezonanciji.

• Alzheimerova bolest

U slučaju Alzheimerove bolesti i, općenito, senilne demencije, pacijenti su zbog svog kognitivnog pada manje svjesni promjena temperature pa ne provode uobičajene protumjere kako bi se zaštitili od vrućine. To može povećati rizik od metaboličke neravnoteže koja, čak i ako je blaga, može imati vrlo negativne posljedice kod starijih osoba s već narušenim zdravljem.

Kako bi se to izbjeglo, važno je da njegovatelji osiguraju da pacijent pije dovoljno vode svaki dan, boravi u rashlađenom prostoru, nosi laganu odjeću i ne izlazi u najtoplijem dijelu dana – kaže neurologinja.

• Parkinsonova bolest

I osobe s Parkinsonovom bolešću mogu se suočiti s dodatnim problemima po vrućem vremenu. Među simptomima te bolesti je poremećena termoregulacija, koja može olakšati da dođe do toplinskog udara, ili porasta temperature iznad 40 stupnjeva Celzija, koji može biti okidač za opasna stanja kod oboljelih. Određeni antiparkinsonici, poput trifenidila, tropatepina i biperidena, također mogu doprinijeti ovom problemu. Savjeti za prevenciju su odgovarajući unos vode i praćenje temperature i vlage u prostoru u kojem se boravi. Oni koji koriste pumpe za kontinuiranu infuziju lijekova moraju paziti da uređaji nisu izloženi izravnoj sunčevoj svjetlosti.

Psihijatrijske bolesti

Visoke temperature i vlaga mogu izazvati neravnotežu kod osoba koje pate od mentalnih bolesti. Bipolarni poremećaj i shizofrenija posebno su osjetljivi.

• Bipolarni poremećaj i shizofrenija

Kod bipolarnog poremećaja mogu se pojaviti vrhunci euforičnog i uzbuđenog raspoloženja, što, na primjer, dovodi do impulzivnog kupovanja i hiperaktivnog, nekontroliranog, dezinhibiranog ponašanja. Kod shizofrenije se, pri visokim temperaturama okoliša, deluzije te vizualne i slušne halucinacije mogu pogoršati ili ponavljati – objašnjava Cristina Colombo, voditeljica Centra za poremećaje raspoloženja u bolnici IRCCS San Raffaele u Milanu.

Do pogoršanja stanja kod psihijatrijskih bolesnika može doći iz različitih razloga.

Prva i najjednostavnija hipoteza je da mnogi pacijenti, upravo zbog vrućine, malo i loše spavaju, a to ih čini nervoznijima i razdražljivijima, što pogoduje pogoršanju bolesti. Tu je i faktor svjetlosti. Povećana svjetlina koja karakterizira ljeto povećava proizvodnju određenih hormona, poput serotonina, što bi moglo doprinijeti naglašavanju nekih karakteristika bipolarnog poremećaja, kao i shizofrenije.

• Depresija voli ljeto

Potpuno je drugačija priča s depresijom, koja se, upravo zbog veće količine svjetlosti i rezultirajuće proizvodnje hormona dobrog raspoloženja, poboljšava tijekom ljetnih mjeseci – kaže Colombo.

Bolesti dišnog sustava

Toplina i vlaga imaju negativne učinke i na osobe koje pate od respiratornih bolesti, posebno astme i kronične opstruktivne plućne bolesti. Po vrućem i vlažnom vremenu, pacijenti imaju veću vjerojatnost da će imati otežano disanje, epizode „hvatanja zraka” te da će proizvoditi veće količine sluzi. Dodatne neugodnosti posebno su prisutne kod onih koji su prisiljeni cijelo ljeto provoditi u gradu, gdje onečišćujuće tvari koje su inače prisutne u visokim koncentracijama u zraku, zbog visokih temperatura i jakog sunčevog zračenja, proizvode kisele tvari i troposferski ozon koji nadražuju dišni sustav. Savjeti pulmologa su da izbjegavate izlaske tijekom najtoplijih sati dana, da koristite klima-uređaje s funkcijom odvlaživanja te da temperaturu podesite na oko 25 stupnjeva, da izbjegavate razliku veću od 10-12 stupnjeva u usporedbi s vanjskim temperaturama te da koristite pročišćivače zraka s HEPA filterima i filterima s aktivnim ugljenom u zatvorenom prostoru kako biste smanjili količinu ozona i finih čestica (PM2.5) koje se nakupljaju tijekom vrućih dana.