Fenomen koji trese navijače prije utakmice Vatrenih! Sportski psiholog objašnjava o čemu je riječ: Nije poremećaj, ali...

Hrvatska će utakmicu šesnaestine finala Svjetskog nogometnog prvenstva igrati protiv Portugala u petak, 3. srpnja od 1 sat ujutro po hrvatskom vremenu. Dvoboj se igra u Torontu na BMO Fieldu. No, iza ove suhoparne najave krije se puno toga. Očekivanje, uzbuđenje, pripreme, analize možemo li pobijediti, gdje ćemo gledati utakmicu, nade koje rastu, ali i anksioznost koja se pojavljuje kod mnogih.

- Dakako da će biti prisutno puno emocija, posebice kod navijača, s obzirom na to da je riječ o knockout fazi. Ja bih čak rekao da će teže biti navijačima nego samim nogometašima koji će igrati. Taj se fenomen naziva "fan anxiety", termin koji su skovali Amerikanci, a označava anksioznost koja se javlja u sportu kada su navijači emocionalno involvirani u utakmicu. To je kombinacija navijanja i anksioznosti koja se javlja kada su navijači duboko emocionalno uloženi u samo navijanje i sport. Ona nije nikakav psihički poremećaj niti znak slabosti, ali može prouzročiti probleme u kvaliteti samog gledanja utakmice, pa čak i kvaliteti svakodnevnog života dok traje to važno natjecanje - objašnjava Luka Škrinjarić, vrsni sportski psiholog i osnivač licencirane psihološke tvrtke Mentalni Trening sa sjedištem u Zagrebu. Škrinjarić te tim od troje sportskih psihologa rade isključivo sa sportašima, trenerima, roditeljima mlađih sportaša i sportskim momčadima, od mlađih kategorija do osvajača olimpijskih medalja, svjetskih prvaka i profesionalnih esport organizacija.

Sportski psiholog Luka Škrinjarić

VANESA PANDZIC CROPIX

Škrinjarić dodaje kako je normalno da se navijači tako osjećaju. Neki mogu imati visok puls, čak i sto otkucaja u minuti, neki ne mogu jesti, razgovarati ni fokusirati se na važne stvari. Javljaju se znakovi anksioznosti prije utakmice. Tu su i razdražljivost, nervoza, uzbuđenost, euforija, ljutnja - kombinacija svih emocija.

Sasvim normalno

- Neki ljudi ne mogu ni sjediti mirno, neki grizu nokte, neki gase televizor - to je sasvim normalno. Problem je što nemamo kontrolu nad ishodom - ne igramo mi. Ali često mozak ne razlikuje stvarnu prijetnju od one koja je usmjerena na našu momčad, onu koju podržavamo, jer se s njom identificiramo. Ali trebamo osvijestiti da smo mi samo promatrači onoga što se događa na terenu. Nogometaši su ti koji izravno kontroliraju ishod. Mozak je u tom trenutku pretjerano involviran, teško nam je napraviti odmak i svaku situaciju na terenu doživljavamo kao napad na nas same ili ekipu s kojom se poistovjećujemo - objašnjava psiholog.

Emocije mogu biti jake i narušiti doživljaj same utakmice. Neki ljudi danima nakon toga razmišljaju, komentiraju sudačke odluke, prepričavaju utakmicu, pišu po WhatsApp grupama, šalju videe, čitaju članke i komentiraju po društvenim mrežama.

- To je sve normalno i nije zabrinjavajuće. Bilo je, međutim, trenutaka kada su navijači doživljavali srčane zastoje ili padali u nesvijest, što je bilo povezano s dehidracijom, vrućinama i alkoholom. To želimo izbjeći i ne želimo ići u tom smjeru - kaže on.

Ako vam prije Hrvatske protiv Portugala lupa srce, ne možete jesti i grizete nokte - niste jedini

VANESA PANDZIC CROPIX

- Definitivno! Reći samom sebi da ne možemo kontrolirati ono što se događa na terenu i postaviti si određene granice. Kontrolirati gdje i s kim gledamo utakmicu - sami ili u društvu, što ćemo konzumirati za vrijeme utakmice ili hoćemo li čak ugasiti mobitel i ne pratiti komentare. Možemo li stati, napraviti pauzu? I hoćemo li uopće prekinuti gledanje utakmice ako nas previše uznemirava? Definitivno ne možemo kontrolirati sudačke odluke, ozljede, formu igrača ni njihovu izvedbu. Zato mislim da je važno u glavi jasno razdvojiti što je pod našom kontrolom, a što nije, i što nam može pomoći da smanjimo anksioznost i emocije stavimo pod kontrolu - upućuje Škrinjarić.

- Ono što može pomoći - iako sumnjam da će navijači poslušati - jest da se smirimo. Neke tehnike koje koriste uspješni sportaši, poput kratke relaksacije ili vježbi disanja, mogu biti vrlo korisne. Primjerice, da malo produžimo izdisaj tako da bude dulji od udaha. Na taj način fiziološki aktiviramo parasimpatički živčani sustav i smirujemo tijelo te usporavamo srčanu frekvenciju. Možemo iskoristiti i neke pauze da se smirimo, poput hydration breaka ili, naravno, poluvremena, kada možemo napraviti odmak i ponovno se staviti pod kontrolu - upućuje navijače.

Isto tako možemo kontrolirati što pijemo.

- Možda je to nepopularna preporuka, ali bilo bi dobro smanjiti konzumaciju alkohola i kofeina, koji pojačavaju određene fiziološke reakcije organizma na stres - dodaje.

Isto tako, dopustimo sami sebi da, ako nam je svega previše i previše smo nervozni, da odemo od televizora, napravimo pauzu i ugasimo ekran. Možemo ga ponovno upaliti nakon pet minuta ako želimo nastaviti gledati. Dobro je postaviti i vremenski limit koliko ćemo biti "izbornici", analizirati i raspravljati, a nakon toga nastaviti svojim putem i svojim životom, koji ipak nisu samo nogomet i Svjetsko prvenstvo.

Možda je to nepopularna preporuka, ali bilo bi dobro smanjiti konzumaciju alkohola i kofeina

VANESA PANDZIC CROPIX

- Ako je riječ o velikom društvu, pogotovo na otvorenom gdje su tisuće ljudi, to donosi još veće emocije koje nas dodatno uzbuđuju. Nekome je lakše gledati sam jer tada ima osjećaj da je sve pod kontrolom. U velikoj grupi ta je kontrola još više ograničena - kaže i dodaje da je poseban segment i gledanje utakmice s djecom.

- Ako gledate utakmicu s djecom, važno je roditeljima naglasiti trud i angažman naših nogometaša te da djeca prepoznaju koliko se oni bore i koliko su požrtvovni. Važno je pokazati koliko su rada i odricanja uložili tijekom cijele karijere da bi danas bili na Svjetskom prvenstvu. Djeci treba približiti upravo te vrijednosti. Smatram da je važno da se roditelji pokušaju kontrolirati, iako je to ponekad teško, te vlastitim primjerom pokazati djeci da je u redu da nam je stalo, ali da ne želimo uzalud gubiti živce. Važno je pokazati da cijenimo vrijednosti poput fair playa, koji je jedna od temeljnih vrijednosti sporta. Rekao bih i da treba ograničiti psovanje i druga neprimjerena ponašanja - kaže Škrinjarić.

Zajednička slavlja izazivaju veliki osjećaj povezanosti, ponosa, sreće i ushićenja jer se poistovjećujemo s našim nogometašima i reprezentativcima. Dijelimo istu putovnicu, zemlju i sociokulturni okvir pa osjećamo veliki ponos kada ostvaruju velike uspjehe.

- Sportaši su danas pod izrazito velikim pritiskom, osobito na ovako velikim natjecanjima. Mentalna priprema danas je sasvim normalan dio sporta. Ona je jedan od stupova pripreme, jednako važna kao kondicijska, tehnička i taktička priprema. Mentalna priprema zapravo je četvrti stup uspjeha, i to ne samo u vrhunskom sportu nego i kod djece. S njom se kreće već oko desete godine života. Imali smo kod nas sportaše od deset godina pa sve do završetka karijere, koja u nekim sportovima traje i do pedesete ili šezdesete godine života. Vjerujem da je mentalna priprema izrazito važna jer upravo ona često čini onih posljednjih nekoliko posto koji nedostaju do vrhunskog rezultata. Uspješni sportaši često ističu da je upravo mentalna priprema bila presudna. U ključnim trenucima pobjeđuje onaj tim ili pojedinac koji je mentalno spreman suočiti se s izazovima i staviti se u zonu u kojoj može dati svoj maksimum. Na kraju dana upravo je to pobjednik - kaže Škrinjarić.

Za kraj, preporučio bi svim našim navijačima da navijaju srcem, ali da ih emocije ne preplave i ne naruše im užitak gledanja utakmice te da uspiju napraviti odmak kada osjete da je to potrebno.

- Što se naših reprezentativaca tiče, imam sreću već 14 godina raditi s Antom Budimirom. Znam koliko se kvalitetno pripremaju i siguran sam da će napraviti sve što je u njihovoj moći kako bi dobili ovu utakmicu, kao i svaku sljedeću. Zato za njih nemam neku posebnu poruku, osim one koja se često čuje u hrvatskom sportu - Iznad svih Hrvatska!