Ova jednostavna praksa u samo sedam dana mijenja mozak, jača imunitet i smanjuje stres

Ako postoji jednostavan i dostupan alat koji se preporučuje svima koji žele poboljšati svoje zdravlje i ukupnu kvalitetu života, odgovor je jednostavan - meditirati.

Nedavno istraživanje na Sveučilištu Kalifornija u San Diegu pokazalo je da već samo sedam dana meditacije izaziva primjetna poboljšanja u funkciji mozga, imuniteta i metabolizma. A da je izuzetno korisna za mentalno i fizičko zdravlje, potvrdila je i tisućljetna praksa, jer se meditacija redovito koristi za postizanje boljeg osjećaja ravnoteže, kontrole u životu i liječenje bolesti.

Iako ima mnogo različitih oblika, svi se svode na stvaranje i održavanje budnog, ali mirnog stanja svijesti, gdje je um svjestan dok je tijelo opušteno. Ključ je redovita praksa, idealno u isto vrijeme svaki dan, tako da postane navika. Nakon što dođete do te točke, um postaje vrlo moćan alat, a tijelo je spremnije pokrenuti svoju prirodnu sposobnost iscjeljenja.

Meditacija povećava stvaranje serotonina i može poboljšati raspoloženje i opću razinu sreće.

Alex Ost/ SHUTTERSTOCK

Mentalne koristi

Meditacija izravno pozitivno utječe na naše mentalno stanje, prije svega poboljšava rad mozga. Uslijed toga dovodi do povećane mentalne snage i sposobnosti fokusiranja, boljeg pamćenja, bolje kognitivne sposobnosti i kreativnosti, razvoja intuicije i oštrijeg uma koji bolje obrađuje informacije, donosi odluke, rješava probleme i ignorira distrakcije.

Nedavna istraživanja provedena na više od 160 različitih studija pokazuju da meditacija povećava sivu tvar u mozgu u područjima povezanim s pamćenjem i mišljenjem, a istovremeno mijenja mozak tako da pozitivno utječe na anksioznost, stres i depresiju.

Neuroplastičnost iz meditacije

Meditacija zapravo mijenja moždane krugove promjenom moždanih valova u lijevom prefrontalnom korteksu šaljući više gama-valova kroz mozak, što dovodi do organiziranijih informacija. Istraživači u ovom području sada vjeruju da te promjene u mozgu izazvane meditacijom mogu biti trajne, a čak i kratka redovita meditacije ima popriličan utjecaj. Uz to, meditacija povećava stvaranje serotonina i može poboljšati raspoloženje i opću razinu sreće.

Fizičke koristi

Među mnogim dobrobitima, meditacija pomaže u upravljanju otkucajima srca i disanjem, a ti pozitivni učinci traju više od šest mjeseci nakon svakog razdoblja treninga. Osim toga, studija Medicinskog fakulteta Harvard pokazala je da meditacija poboljšava proizvodnju i potrošnju mitohondrijske energije, što znači više energije, ojačan imunosni sustav i otpornost na stres. Druge studije su pokazale da snižava krvni tlak i pomaže u smanjenju učinaka upalnih poremećaja, kao i predmenstrualnog sindroma i simptoma menopauze, smanjuje rizik od srčanih bolesti i Alzheimerove bolesti. Sve se više istražuje i ima li meditacija pozitivne učinke na duljinu telomera, koje utječu na starenje stanica, te se očekuje kako će i znanost potvrditi da meditacija može produžiti životni vijek.

Ne morate biti stručnjak da biste otkrili ili potvrdili ove pozitivne učinke. Što je još važnije, ne morate biti jogi, šaman ni redovnik niti provoditi toliko vremena meditirajući kao oni da bi to imalo utjecaja na vaš život. Počnite i nastojte biti redoviti, a već nakon sedam dana uvidjet ćete zašto milijuni poklonika prihvaćaju ovu moćnu praksu.

Počnite s 3-5 minuta meditacije dnevno pa postupno produljujte vrijeme​

GAUDILAB/SHUTTERSTOCK

Kako krenuti

Meditacija ne mora biti komplicirana. Za početak je dovoljno nekoliko minuta dnevno. Pronađite mirno mjesto gdje vas nitko neće ometati, udobno sjednite (na stolicu, kauč ili pod), leđa neka budu opušteno uspravna. Zatvorite oči ili pogled usmjerite u jednu točku, usredotočite se na disanje. Polako udahnite kroz nos i izdahnite.

Ne pokušavajte "ugasiti" misli. Kad primijetite da vam je pažnja odlutala, samo se mirno vratite na disanje.

Počnite s 3-5 minuta dnevno pa postupno produljujte vrijeme. Najvažnija je redovitost, ne savršenstvo. Dobra početnička rutina je meditirati ujutro ili prije spavanja.

Za koga meditacija možda nije najbolji izbor

Meditaciju treba promatrati kao snažnu psihološku praksu, a ne kao univerzalni wellness ritual bez rizika. Kod određenih psiholoških stanja može otvoriti teme i emocionalne procese koje osoba nije spremna sama nositi.

Kod ljudi koji imaju nerazriješene traume, neliječeni PTSP ili kronični osjećaj unutarnje ugroženosti meditacija može izazvati pojačanu anksioznost, intruzivne misli i pogoršanje simptoma traume. U tom slučaju meditacija se prilagođava psihološkom stanju osobe. Osobe sklone anksioznosti i opsesivnom razmišljanju mogu postati još sklonije pretjeranoj analizi, anksioznosti i opsesivnim mislima.

Najveći oprez preporučuje se ljudima koji imaju bipolarni poremećaj, psihotične epizode, shizofreniju ili obiteljsku povijest psihoza. To ne znači da osobe sa psihijatrijskim dijagnozama nikada ne bi smjele meditirati, nego da bi to trebalo biti uz stručni nadzor i pažljivo prilagođene metode.

Meditaciju bi trebalo prekinuti ili smanjiti ako osoba primijeti pojačanu paniku, nesanicu, emocionalnu otupljenost, osjećaj nestvarnosti, suicidalne misli, paranoju ili ozbiljno pogoršanje mentalnog stanja. U takvim situacijama korisnija je psihoterapija, fizička aktivnost, rad s tijelom ili strukturirani oblici liječenja.