Ovo jesensko voće rješava vas zatvora i loše probave, čuva srce te pomaže kod problema s jetrom i žuči

Praktičan su međuobrok i odlično se stapaju s kuhanim i pečenim jelima, ali možda je još važnija činjenica da je ovo sezonsko voće odličan izbor kada govorimo o zdravlju, a evo i zašto.

Snaga u kori

Jedna od zanimljivijih karakteristika šljiva krije se u njihovoj tamnoljubičastoj kori. Sadrže antocijanine, biljne spojeve iz skupine polifenola koji imaju antioksidativna svojstva. Poznato je da ovi spojevi imaju važnu ulogu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, jednog od procesa koji sudjeluju u razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Šljive su također dobar izvor kalija. Tako jedna šljiva sadrži približno 150 miligrama kalija, minerala koji ima važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka jer sudjeluje u ravnoteži natrija i opuštanju stijenki krvnih žila. Ne treba zanemariti ni vlakna. Jedna šljiva sadrži oko gram vlakana, što nije velika količina sama po sebi, ali redovita konzumacija voća bogatog vlaknima može biti dio prehrane koja pogoduje zdravlju srca. Topiva vlakna, objašnjava kardiolog dr. Francesco Lo Monaco, mogu smanjiti apsorpciju kolesterola i pomoći njegovu izlučivanju iz organizma.

Pomažu probavi

Šljive su provjereni recept za poticanje probave i mogu biti posebno korisne osobama koje su sklone povremenom zatvoru.

- Sadrže kombinaciju topivih i netopivih vlakana, koja hrane crijevni mikrobiom i pomažu normalnoj funkciji crijeva - kaže Farzanah Nasser, nutricionistica specijalizirana za zdravlje crijeva.

Osim toga, sadrže sorbitol, prirodni šećerni alkohol koji privlači vodu u crijeva te može omekšati stolicu i olakšati pražnjenje crijeva.

Čuvaju kosti

Istraživanja su pokazala da konzumacija oko 50 grama suhih šljiva dnevno, odnosno otprilike četiri do šest komada, može pomoći ženama nakon menopauze u očuvanju gustoće kostiju. Suhe šljive pritom nude kombinaciju različitih hranjivih tvari i biljnih spojeva. Sadrže vitamin K, koji sudjeluje u održavanju kostiju, bor, važan za metabolizam minerala poput kalcija i vitamina D, kao i kalij i magnezij. Polifenoli mogu pridonijeti smanjenju upalnih procesa, dok vlakna hrane crijevni mikrobiom.

I mozak ima koristi

Polifenoli iz šljiva, čini se, koriste i zdravlju mozga. Istraživanje je pokazalo da su u različitim sortama šljiva pronađene klorogenska i neoklorogenska kiselina. Ova druga bi mogla imati protuupalno djelovanje u mozgu, dok klorogenska kiselina ima antioksidativna svojstva i može prijeći krvno-moždanu barijeru, što otvara mogućnost njezina neuroprotektivnog djelovanja.

Saveznik su u procesu mršavljenja

Šljive su relativno siromašne kalorijama. Imaju oko 46 kalorija na 100 grama, a voda i vlakna koje ovo voće sadrži mogu pridonijeti osjećaju sitosti. Osim toga, u sezoni mogu biti još jedna pametna alternativa sveprisutnim slatkišima i grickalicama koje nas mame na policama trgovina.

Svježe ili suhe šljive?

Obje sadrže korisne biljne spojeve, ali suhe šljive su koncentriranije.

One su čest sastojak aromatičnih zimskih kompota te zanimljiv dodatak žitaricama za doručak, jogurtu i pikantnim mesnim umacima.

U narodnoj su medicini poznate kao pomoć protiv mučnine, loše cirkulacije, ateroskleroze, povišenog tlaka, šećera i kolesterola u krvi, astme, gripe, glavobolje, lošeg raspoloženja te problema s jetrom i žuči.

No, koju god opciju u ovoj jesenskoj sezoni odabrali, znajte da ste napravili nešto dobro za svoje tijelo. Osim što se od njih rade rakija i džem, odličan su desert, užina i vrhunska zamjena za grickalice.