monticello/Shutterstock
ne pretjerivati

Ovo je najgori doručak za zdravlje srca. Kardiolog: Katastrofa. Utječe na razinu šećera u krvi, kolesterol, težinu

Kardiolozi rangirali 10 popularnih doručaka od najboljeg do najgoreg za srce

Doručak se često naziva najvažnijim obrokom u danu, no koliko zapravo utječe na zdravlje srca? Iako nijedan pojedinačni obrok ne može presudno odrediti naše zdravlje, kardiolozi upozoravaju da ono što jedemo ujutro može utjecati na razinu šećera u krvi, kolesterol, tjelesnu težinu i dugoročni rizik od kardiovaskularnih bolesti.

- Općenito nije dobra ideja preskakati doručak jer nakon noćnog posta tijelu treba energija. Osim toga, hranjiv i količinski primjeren doručak može spriječiti prejedanje tijekom ostatka dana - objašnjava dr. Srihari S. Naidu, profesor medicine i kardiolog na New York Medical Collegeu.

Prema njegovim riječima, dobar doručak trebao bi sadržavati kvalitetne izvore proteina, složene ugljikohidrate, vlakna i zdrave masnoće. Važno je pripaziti i na veličinu porcija te izbjegavati prekomjerne količine dodanog šećera, zasićenih masnoća i prerađenog mesa.

Za američki portal Parade kardiolozi su stoga rangirali deset popularnih doručaka, od onih najpovoljnijih za zdravlje srca do kombinacija koje bi bilo bolje ostaviti za povremene prilike.

1. Zobena kaša s bobičastim voćem i orasima

Na prvom mjestu nalazi se zobena kaša pripremljena od manje obrađenih zobenih zrna, uz dodatak bobičastog voća i oraha. Zob osigurava složene ugljikohidrate i vlakna, bobičasto voće obiluje antioksidansima, a orasi sadrže nezasićene masnoće, uključujući omega-3 masne kiseline. Vlakna iz zobi povezuju se s povoljnijim vrijednostima kolesterola i manjim kardiovaskularnim rizikom.

2. Grčki jogurt s bananom i lanenim sjemenkama

Ova kombinacija osigurava proteine, kalcij, kalij, vlakna i omega-3 masne kiseline biljnog podrijetla. Grčki jogurt sadrži proteine i korisne bakterijske kulture, banana je izvor kalija važnog za regulaciju krvnog tlaka, dok lanene sjemenke pridonose unosu vlakana i zdravih masnoća. Porcija od približno 180 grama jogurta, srednje banane i žlice lanenih sjemenki sadrži oko 300 kalorija, ovisno o proizvodima.

3. Tost od integralnog kruha s avokadom i poširanim jajetom

Integralni kruh osigurava vlakna, avokado nezasićene masnoće, a jaje kvalitetne proteine i druge važne hranjive tvari. Ovakav doručak može dulje održavati osjećaj sitosti i osigurati stabilniju energiju tijekom jutra.

4. Kajgana od tri jaja s kobasicom, špinatom i sirom smanjene masnoće, uz bijeli kruh

Jaja i špinat imaju svoje prehrambene prednosti, no problem predstavljaju kobasice i bijeli kruh. Prerađeno meso često sadrži mnogo soli i zasićenih masnoća, dok bijeli kruh ima manje vlakana od integralnog. Kardiolog savjetuje da se kobasica zamijeni manje prerađenim izvorom proteina, a bijeli kruh integralnim.

5. Obični jogurt bez dodanog šećera s narančom i zaslađenom granolom

Jogurt je dobar izvor kalcija, a naranča donosi vitamin C i vlakna. Međutim, zaslađena granola može sadržavati znatne količine dodanog šećera i kalorija. Bolji izbor bila bi granola bez dodanog šećera ili obične zobene pahuljice, uz orašaste plodove. Važno je naglasiti da prirodni šećeri iz cijelog voća nisu isto što i dodani šećeri u industrijskim proizvodima.

6. Muffin s borovnicama i velika kava s punomasnim mlijekom

Iako zvuči kao praktičan doručak, ova kombinacija može sadržavati mnogo dodanog šećera, rafiniranih ugljikohidrata i zasićenih masnoća. Muffin obično ima malo vlakana i proteina, zbog čega ne osigurava dugotrajan osjećaj sitosti. Kardiolozi ga preporučuju kao povremeni užitak, a ne svakodnevni jutarnji obrok.

7. Dimljeni losos na pecivu s krem sirom

Losos je izvor kvalitetnih proteina, omega-3 masnih kiselina te vitamina B skupine i vitamina D. Ipak, bijelo pecivo sadrži malo vlakana, krem sir može pridonijeti većem unosu zasićenih masnoća, a dimljeni losos često ima mnogo soli. Zdravija varijanta bila bi integralno pecivo, umjerena količina krem sira i losos s manjim udjelom soli.

8. Sendvič s kobasicom, jajetom i sirom

Ovakav doručak čest je u restoranima brze hrane. Iako jaje osigurava proteine, kobasica, sir i prženi krumpir zajedno mogu donijeti velike količine zasićenih masnoća, soli i kalorija. Redovita konzumacija prerađenog mesa povezuje se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

9. Zaslađene žitarice sa sokom od naranče

Naizgled jednostavan doručak može sadržavati vrlo mnogo šećera, osobito ako su žitarice dodatno zaslađene, a sok ne sadrži vlakna koja bismo dobili jedenjem cijele naranče. Takva kombinacija može uzrokovati nagliji porast šećera u krvi, a istodobno osigurava malo proteina. Bolje je odabrati nezaslađene žitarice od cjelovitog zrna, uz jogurt ili mlijeko i cijelo voće.

10. Velika porcija palačinki sa sirupom i maslacem

I došli smo do najgoreg izbora. Na posljednjem mjestu nalaze se palačinke od bijelog brašna s obilnom količinom slatkog sirupa i maslaca. Ovakav doručak obiluje rafiniranim ugljikohidratima, dodanim šećerom i zasićenim masnoćama, a sadrži relativno malo vlakana. Može dovesti do brzog porasta, a zatim pada razine šećera u krvi, zbog čega se glad može ponovno javiti ubrzo nakon obroka. Kardiolozi preporučuju da ovakve palačinke ostanu povremeni izbor.

Što je zapravo najbolji doručak za srce?

Kardiolozi naglašavaju da nije potrebno potpuno izbaciti omiljenu hranu niti se strogo držati jednog jelovnika. Mnogo je važnije kakve prehrambene navike imamo tijekom cijelog dana.

- Obrok bogat ugljikohidratima može se činiti kao dobar način da osiguramo energiju za radni dan, ali važno je voditi računa o umjerenosti - objašnjava kardiolog dr. Joseph You iz New Yorka.

Za zdravlje srca posebno se preporučuje DASH način prehrane, koji se temelji na obilju povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masnoće, uz ograničavanje natrija i zasićenih masnoća.

Prema preporukama Američkog udruženja za srce, odrasle osobe trebale bi ograničiti unos natrija na najviše 2300 miligrama dnevno, a za većinu odraslih poželjan je cilj od 1500 miligrama. To odgovara približno 5,8 odnosno 3,8 grama kuhinjske soli.

Zaključak je jednostavan: doručak koji sadrži vlakna, proteine i zdrave masnoće u pravilu je bolji izbor od onoga koji se uglavnom sastoji od šećera i rafiniranog brašna. Ako povremeno poželite palačinke s maslacem ili muffin uz kavu, nema razloga za grižnju savjesti. Za zdravlje srca važan je cjelokupan način prehrane, a ne jedan doručak.

20. studeni 2026 08:00