Majstori smo pretjerivanja, a ova navika može nas stajati 'glave': zbog nje se debljamo, riskiramo moždani i srčani, bolesti bubrega i rak želuca

Iako je natrij sveprisutan element nužan za normalno funkcioniranje organizma, količina natrijeva klorida (NaCl), odnosno soli, koju dnevno unosimo često nije istovjetna vrijednostima koje su nam potrebne.

Iz tog razloga sve se glasnije govori o važnosti savjesnog korištenja soli u prehrani.

Istraživanja pokazuju kako je prosječan dnevni unos soli u Hrvatskoj jedna jušna žlica, odnosno 11,6 grama. S druge, pak, strane, dozvoljeni preporučeni unos je 6 grama ili jedna čajna žličica, a prirodno nam je potrebno 2 grama ili nešto više od prstohvata soli. Po ovoj računici ispada kako jedna osoba u Hrvatskoj prosječno pojede 5 kilograma soli u godinu dana!?

Rizici koje trebate znati

Iako volimo posegnuti za soljenkom i prije nego što probamo jelo, trebate biti svjesni posljedica. Naime, rizici prekomjernog unosa soli nisu nimalo bezazleni.

Prekomjerni unos soli može uzrokovati:

• Povišen krvni tlak i pogoršana hipertenzija
• Povećan rizik od moždanog udara
• Povećan rizik od bolesti srca i žila
• Povećan rizik od bubrežnih bolesti
• Povećanu sklonost nastanku bubrežnih kamenaca
• Poremećaje metabolizma i funkcije kalcija u organizmu
• Povećan rizik od osteoporoze
• Pospješen nastanak i pogoršanje debljine
• Povećan rizik nastanka karcinoma - posebno želuca i ždrijela

Iako zvuči zlokobno, jer su statistike neumoljive, a mi po njima ispadamo majstori pretjerivanja, nismo za sve sami krivi. Naime, više od 75% unesene soli nalazi se skriveno u prerađenoj hrani, kruhu i napitcima, pa čak i u voćnim sokovima, mineralnim vodama, u dodacima prehrani koje kupujemo u trgovini, ljekarni ili drogeriji. Sol se dodaje i u kupovno sirovo mljeveno meso, sirove mesne sastojke za roštilj i piletinu, a osobito je mnogo ima u kruhu i pecivima, koji su nam temelj prehrane.

Pripazite na sadržaj natrija istaknut i na pakiranju omiljenih multivitamina ili nadomjestaka za zdravlje zglobova.

Svaka sol je sol

Svaka sol je sol, neovisno koliko košta i dolazi li s Himalaje, Havaja ili je pomiješana s đumbirom i češnjakom ili nečim trećim. Sol je sol neovisno o tome je li morska ili kamena, je li sitna ili je krupna, ili se zove cvjetna sol ili solni cvijet. Sol je sol. Uvijek je to NaCl. Ne nasjedajte na marketinške trikove koji ne samo da oštećuju vaše zdravlje, već i novčanik. Niti jedan oblik soli, pa tako niti himalajska. ne djeluje povoljno utječući na elektrolitski status i detoksikaciju. Ne nasjedajte na takve dezinformacije koje nemaju podloge u znanstvenom smislu.

Čime je zamijeniti

Izađite na trenutak iz komforne zone i barem u kuhinji budite maštoviti. Sol, naime, nije jedini dodatak koji možete staviti u svoja jela. Dostupni su nam brojni začini i začinsko bilje kojima možemo istaknuti prirodan okus hrane. U mariniranju i pripremi hrane koristite obilje citrusa, papra, češnjaka, bosiljka, ružmarina. Odvažite se eksperimentirati u kuhinji. Loši kuhari kuhaju slano da prikriju svoje propuste. Kad počnete smanjivati unos soli, budite strpljivi - vašim osjetilima trebat će nekoliko dana ili koji tjedan da se naviknete, a tada ćete osjetiti pravu blagodat hrane i shvatiti koliko je preslana hrana lošijeg okusa.

Neovisno o tome imate li povišen ili normalan krvni tlak smanjite unos jer će tlak vjerojatno početi rasti. Osim toga, prekomjeran unos soli nepoželjno utječe ne samo na krvni tlak nego na ukupno zdravlje.

Najmlađi su posebno ugroženi

Djeca koja jedu slanu hranu imaju viši krvni tlak od one djece koja jedu umjereno slanu ili neslanu hranu. Djeca koja u ranoj dobi jedu slaniju hranu u mladosti i odrasloj dobi imaju znatno veći rizik za hipertenziju. Djeca koja jedu slanu hranu imaju veću sklonost debljanju. Djeca koja steknu tako lošu naviku rano, s tim nastavljaju u odraslom životu, i tako brže dovode do povećane opasnosti od moždanog i srčanog udara. Volite svoju djecu neslano. Kod djece itekako treba voditi računa o onosu soli. Djeca su naročito izložena raznim izvorima skrivene soli, pa im ograničite konzumaciju kupovnih grickalica, pekarskih proizvoda, gotovih kolača, napitaka i brze hrane.

Vodite računa!

Novorođenčadi i dojenčadi ne bismo smjeli dodatno dodavati sol. A s obzirom na to da školarci u Hrvatskoj u prosjeku dnevno unose i po 9 g soli u organizam, važno je istaknuti preporučene količine za djecu po dobi:

• 0-6 mjeseci < 1 g/dan
• 6-12 mjeseci 1 g/dan
• 1-3 godina 2 g/dan
• 4-6 godina 3 g/dan
• 7-10 godina 5 g/dan
• > 11 godina 6 g/dan

IZVOR: HRVATSKO DRUŠTVO ZA HIPERTENZIJU, Društvo za razvitak nefrologije "prof. dr. Milovan Radonić", priredila dr. Ana Jelaković

1. World Health Organization: Forty-third World Health Assembly, Resolution WHA43.2. Prevention and control of iodine defi ciency disorders. WHO, Geneva, 1990.
2. Jelaković B, Skupnjak B, Reiner Ž: Deklaracija o važnosti započimanja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli. Usmeno priopćenje, Prvi kongres Hrvatskog društva za hipertenziju, Zagreb, 2006.
3. Reiner Ž, Skupnjak B, Jelaković B: Lansiranje obećavajuće nacionalne kampanje smanjenja unosa soli u Hrvatskoj. Usmeno priopćenje. Šesti kongres o aterosklerozi, Rovinj, 2008
4. World Health Organization: Reducing salt intake in populations, Report of a WHO Forum and Technical meeting. WHO, Geneva, 2008.
5. Jelaković B, Premužić V, Čvorišćec D, Erceg I, Fuček M, Jelaković M, Jovanović A, Kaić-Rak A, Laganović M, Lederer P, Pećin I, Perković M, Reiner Ž, Sertić J, Špišić T: Salt Mapping in Croatia. Croatian Action on Salt and Health (CRASH). Kidney and Blood Press Research, 32:323, 2009.
6. Miškulin M, Periš D, Ugarčić-Hardi Ž, Dumančić G: Skrivena sol u prehrani djece školske dobi – ima li mjesta zabrinutost?, 34. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem, “Zdravstvena ekologija u praksi”, Zagreb, 2010
7. Kaić-Rak A, Antonić Degač K, Pucarin-Cvetković J, Heim I, Rak B:Salt in nutrition of schoolchildren. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 6:1-4, 2010.
8. Ugarčić-Hardi Ž, Dumančić G, Pitlik N, Koceva Komlenić D, Jukić M, Kuleš A, Sabo M: Th e salt content in bakery products in Osjecko-baranjska County. U Proceedings of 5th International Congrss “Flour-Bread '09” and 7th Croatian Congress of Cereal Technologists, 551-556. Faculty of Food Technology, Osijek, 2010.
9. World Health Organization: Set of 9 voluntary global NCD targets for 2025. 2011. http://www.who.int/nmh/global_monitoring_framework/en/
10. United Nations General Assembly: High-level meeting on non-communicable diseases. 2011. http://www.un.org/en/ga/president/65/issues/ncdiseases.shtml
11. World Health Organization: WHO guideline: Sodium intake for adults and children. WHO, Geneva, 2012
12. Jelaković B, Reiner Ž, Kusić Z, Ugarčić Ž, Drenjančević I. Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi, Hrvatska agencija za hranu, 2014