Jedna ‘zdrava‘ navika mogla bi vam skratiti život! Stručnjaci za dugovječnost upozoravaju da mnogi rade istu pogrešku

Sve više ljudi pazi da u prehrani unese dovoljno proteina. Proteinski pudinzi, shakeovi, pločice i obroci bogati mesom postali su gotovo sinonim za zdrav životni stil. No stručnjaci za dugovječnost upozoravaju da se iza jednog od najvećih prehrambenih trendova krije i zamka: nije problem u proteinima, nego u tome odakle dolaze i koliko ih zapravo unosimo.

Prehrana bogata proteinima doista ima brojne prednosti. Pomaže očuvati mišićnu masu, dulje održava osjećaj sitosti i posebno je važna nakon pedesete godine života, kada prirodno počinjemo gubiti mišićno tkivo. Upravo zato liječnici naglašavaju da starije osobe često trebaju čak i više proteina nego mlađe.

No, kako upozoravaju stručnjaci za dugovječnost, sve više ljudi odlazi u drugu krajnost – jedu daleko više proteina nego što im je potrebno, a pritom većina tih proteina dolazi iz mesa, suhomesnatih proizvoda, mliječnih proizvoda i jaja.

- Jedna od najvećih pogrešaka koju danas viđamo jest uvjerenje da će ljudi biti zdraviji što više proteina pojedu, posebno životinjskih - kaže liječnica i stručnjakinja za dugovječnost dr. Monisha Bhanote.

Zdravlje stanica

Prosječna odrasla osoba dnevno treba oko 50 grama proteina, iako stvarne potrebe ovise o dobi, tjelesnoj aktivnosti i zdravstvenom stanju. Međutim, istraživanja pokazuju da mnogi ljudi unose gotovo dvostruko više, ponajviše kroz životinjske izvore.

Prema riječima dr. Bhanote, pretjeran unos životinjskih proteina može dugoročno ubrzati procese starenja i narušiti zdravlje stanica. Razlog se krije u spojevima koji nastaju tijekom pripreme hrane, ali i u načinu na koji organizam metabolizira određene namirnice. Jedan od njih su AGE spojevi (napredni produkti glikacije) koji nastaju kada se proteini ili masti vežu sa šećerima, osobito tijekom pečenja, prženja ili roštiljanja mesa. Brojna istraživanja pokazuju da se AGE spojevi nakupljaju u tkivima te potiču oksidativni stres i kroničnu upalu – dva procesa koja se smatraju ključnim pokretačima biološkog starenja.

Osim toga, povezani su s većim rizikom od dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila te neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.

Drugi spoj koji zabrinjava znanstvenike je trimetilamin N-oksid (TMAO). Nastaje kada crijevne bakterije razgrađuju određene sastojke prisutne u crvenom mesu i drugim životinjskim proizvodima. Povišene razine TMAO-a u brojnim su istraživanjima povezane s većim rizikom od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Smatra se da taj spoj pogoduje nakupljanju kolesterola u stijenkama krvnih žila, potiče upalne procese i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Istodobno, stručnjaci upozoravaju i na još jednu čestu pogrešku: vjerovanje u "čudotvorne dijete" koje obećavaju dug život.

Posebno se to odnosi na vrlo popularnu ketogenu prehranu, koja se u velikoj mjeri oslanja na meso, jaja i druge životinjske izvore proteina uz vrlo mali unos ugljikohidrata. Iako takav način prehrane nekim ljudima može pomoći u kontroli tjelesne težine ili određenih zdravstvenih stanja, ne postoje uvjerljivi dokazi da dugoročno produžuje životni vijek.

Znači li to da treba prestati jesti meso? Ne nužno. Stručnjaci naglašavaju da cilj nije potpuno izbacivanje životinjskih proteina, nego pronalazak bolje ravnoteže. Posebno preporučuju češće posezati za mahunarkama poput graha, leće i slanutka, kao i sojom, orašastim plodovima i sjemenkama.

Takve namirnice, osim proteina, sadrže i vlakna, antioksidanse, vitamine i fitokemikalije koji štite srce, smanjuju upalne procese i hrane crijevni mikrobiom.

Riba zauzima posebno mjesto među izvorima proteina. Iako je životinjskog podrijetla, njezin nutritivni sastav bitno se razlikuje od crvenog mesa. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, kvalitetnim proteinima i nezasićenim mastima, a brojna istraživanja pokazuju da redovita konzumacija ribe može smanjiti rizik od prerane smrti za oko 12 posto.

S druge strane, čak 90 posto Amerikanaca – a sličan trend bilježi se i u Europi – ne jede preporučenu količinu ribe, dok istodobno većina unosi više mesa nego što je preporučeno.

Velike populacijske studije posljednjih godina dosljedno pokazuju da prehrana u kojoj prevladavaju biljni izvori proteina smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti. Najbolja prehrana za dugovječnost nije ona koja se temelji na jednom makronutrijentu ili prolaznom trendu, nego ona koja uključuje mnogo povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, kvalitetnih izvora proteina i zdravih masnoća.

Jer kada je riječ o dugom i zdravom životu, znanost već desetljećima šalje istu poruku: ravnoteža gotovo uvijek pobjeđuje ekstrem.