Meditacija nije samo tehnika oslobađanja uma i tijela od stresa, ona mozak održava mladim. Redovito prakticiranje meditacije pomlađuje sredovječni mozak za sedam i pol godina, pokazalo je istraživanje.
Znanstvenici tvrde da kombinacija intenzivne koncentracije i opuštanja može potaknuti rast novih moždanih stanica.
Za potrebe studije znanstvenici su skenirali mozgove 50 američkih muškaraca i žena koji redovito meditiraju i 50 osoba koje ne meditiraju. Pomoću ultrazvuka i specijalnog računalnog programa analizirali su stanje mozga i rezultati su bili zapanjujući.
Sporije starenje
Kod osoba koje nisu meditirale dob mozga odgovarala je stvarnoj dobi isitanika, dok je mozak meditanata u prosjeku bio sedam godina mlađi. Prednost meditacije pokazala se naročito kod starijih meditanata, pa su tako mozgovi pedesetogodišnjaka imali 42 do 43 godine.
- Ovi rezultati ukazuju da je meditacija korisna za očuvanje mozga i za njegovo sporije starenje tijekom cijelog života - kazao je glavni istraživač Christian Gaser, sa Sveučilišne bolnice u Jeni u Njemačkoj.
Znanstvenici kažu da nije potpuno jasno kako meditacija štiti mozak, međutim naglašavaju kako je moguće da se tijekom prakticiranja ove tehnike aktiviraju intenzivni mentalni procesi, a kombinacija koncentracije i opuštanja može potaknuti rast novih moždanih stanica.
Moguće su nuspojave
Meditacija je zaslužna za bolje zdravlje na brojne načine, od jačanja imunološkog sustava pa sve do ublažavanje usamljenosti.
No, dok su mnogi zaklinju u ovu tehniku, postoje i druga mišljenja koja upozoravaju da može proizvesti neugodne nuspojave - od trzanja i drhtanja do halucinacija i depresije.
Iako meditacijom dolazi do pražnjenja uma i svojevrsne katarze, ona djeluje i tako da sve negativno i potisnuto u čovjeku izađe van što nije uvijek ugodno.
Druga strana priče
Jedna studija sa Sveučilišta u Kaliforniji, pokazala je da je 63 posto ljudi koji su meditirali pretrpjelo barem jednu nuspojavu, od zbunjenosti i panike do depresije.
Jedna studija sa Sveučilišta u Kaliforniji, pokazala je da je 63 posto ljudi koji su meditirali pretrpjelo barem jednu nuspojavu, od zbunjenosti i panike do depresije.
1 ½ šalica skuhanog graha
½ šalice prženih lješnjaka, samljevenih
½ šalice agavinog sirupa
¼ šalice maslinovog ulja
½ žličice himalajske soli
½ do 1 žličice praha vanilije
1 žlica melase (nije obavezno)
½ šalice rižinog brašna
4 žlice kakaa
½ žličice praška za pecivo
½ žličice sode bikarbone
½ žličice biljne ili instant kave
1 šalica komadića čokolade (ja sam narezala 1 čokoladu od 50 grama)
1 šalica zobenog mlijeka (ili nekog drugog) sa ½ žličice jabučnog octa
Postupak:
- Dobro operite i posušite shuhani grah.
- Stavite ga u sjeckalicu (food processor) sa agavinim sirupom, solju i vanilijom, pa blendajte dok ne dobijete glatku kremu.
- Dodajte samljevene lješnjake, kakao, melasu, kavu razmućenu u žlici vode i ulje. Još malo izblendajte.
- Sad dodajte brašno, soda bikarbonu i prašak za pecivo. Lagano promiješajte žlicom ili kuhačom i dodajte mlijeko. Još pažljivo promiješajte i umiješajte ⅔čokolade. Smjesa treba biti dosta gusta no takva da je možete izliti te uz pomoć kuhače izravnati površinu. Pospite ostatak čokolade po vrhu. Ja sam koristila kalup dimenzija 24x34 obložen masnim papirom.
- Pecite 18-20 minuta na 175°C. Testirajte čačkalicom je li gotov.
- Pustite da se ohladi 15-tak minuta prije nego ga razrežete i navalite.
Napomene:
Melasu možete preskočiti, ali onda dodajte još malo sirupa od agave, kokosovog šećera ili javorova sirupa. Melasa kao i kava "produbljuje" čokoladni okus.
I to bi bilo to! Nije preteško, zar ne?!
Puno vas sve pozdravljam i želim vam sladak ostatak vikenda!
Maja
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....