Zdravstvene dobrobiti vježbanja su nadaleko poznate. Pravilno izvođenje pokreta ojačat će tijelo i cijelu muskulaturu, spriječit će neželjene ozljede i smanjiti rizik od nastanka mnogih bolesti. Benefiti tjelesne aktivnosti su i dalje teme mnogih studija kroz koje znanstvenici dolaze do novih spoznaja od kojih je i nedavna, korist vježbe na naš mozak.
Utjecaj aktivnosti na mozak
U studiji objavljenoj u časopisu Epidemiology and Community Health, praćeni su podaci od gotovo 4500 ljudi putem uređaja koje su nosili tijekom 24 sata kroz tjedan dana. Istraživači su analizirali kako razine aktivnosti ispitanika djeluju na njihovo kratkoročno pamćenje, vještine rješavanja problema te sposobnost procesuiranja stvari. Studija je otkrila da su umjerene aktivnosti poput brzog hodanja i energične poput trčanja, plivanja, vožnje biciklom uz opterećenje i ples, bile povezane s puno višim kognitivnim rezultatima pa i onda ako su bile gotove za manje od 10 minuta. Za razliku od navedenih, aktivnosti koje su bile provedene sjedeći i spavajući, nisu polučile isti efekt. Umjerene i energične vježbe pokazale su se također dobrima za radnu memoriju i to u procesima kao što su organiziranje i planiranje. Osobe koje su pak više vremena provodile spavajući, sjedeći ili su se minimalno kretale u mjestu, imale su pad kognitivnih sposobnosti za jedan do dva posto.
Nedostatci studije
Napravljena studija koristila je prethodno prikupljene podatke sudionika, tako da istraživači nisu znali dodane detalje o zdravlju kao ni o dugoročnom kognitivnom zdravlju ispitanika.
- Nalazi se mogu interpretirati da oni pojedinci koji se više kreću u prosjeku imaju bolju kognitivnu sposobnost - rekao je glavni autor studije John Mitchell i dodaje kako bi otkrića također mogla ukazati kako i minimalne promjene u našem svakodnevnom životu mogu imati nizvodne posljedice za našu kogniciju. Stoga se postavlja pitanje koja je veza između vježbanja i dobrog pamćenja?
Vježbanje može izoštriti pamćenje i razmišljanje
Spomenuta studija nije jedina koja je pronašla vezu između vježbanja i poboljšane kognitivne funkcije. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrđuje isto i dodaje kako se vježbanjem poboljšava i emocionalna ravnoteža te sposobnost rješavanja problema. Redovito vježbanje također može smanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije. Znanstvena analiza objavljena u časopisu Preventive Medicine 2020. godine otkrila je da je kognitivni pad gotovo dvostruko vjerojatniji kod odraslih koji su neaktivni u odnosu na njihove aktivnije kolege. Analiza je provedena na velikom uzorku od čak 128.925 osoba.
- Pitanje zašto je to tako, nije sasvim jasno - kaže Ryan Glatt, viši trener za zdravlje mozga te objašnjava kako prethodno napravljena istraživanja sugeriraju odgovor da je moguće kako različite razine aktivnosti mogu utjecati na protok krvi u mozgu i kogniciju.
Dodatni razlog objasnio je dr. sc. Steven K. Malin, izvanredni profesor na Odsjeku za kineziologiju i zdravlje na Medicinskom fakultetu koji je rekao da bi s fenomen bolje kognicije mogao odnositi na čimbenike povezane s rastom mozga.
- Studije često pokazuju da što su pojedinci u boljoj aerobnoj kondiciji, to je moždano tkivo gušće, što ukazuje na bolju povezanost tkiva i zdravlja - objašnjava.
Vježba također aktivira skeletne mišiće za koje se smatra da oslobađaju hormone koji komuniciraju s mozgom i utječu na zdravlje stanica zaduženih za informacije, neurone.
- To bi zauzvrat moglo potaknuti rast i regeneraciju moždanih stanica koje pomažu u pamćenju i spoznaji - kaže Malin.
Najbolje vježbe za pamćenje
Kako biste tijekom užurbane svakodnevice zadržali dobro zdravlje mozga i pamćenje na zavidnoj razini, CDC preporučuje sljedeće:
- Plešite
- Dok gledate televiziju, radite čučnjeve
- Uvedite rutinu hodanja
- Koristite stepenice u svakoj prilici
- Ako imate psa, šećite što češće
Međutim, budući da posljednja studija sugerira provođenje energičnijih aktivnosti za zdravlje mozga iako nije točno odredila o kojim je aktivnostima riječ, trener Glatt predlaže one aktivnosti koje potiču ubrzanje otkucaja srca poput:
- HIIT treninga
- Trčanja
- Plivanja
- Vožnje biciklom na uzbrdici
- Napravite pauze u sjedenju tijekom dana. To bi moglo značiti minutu ili dvije skakanja, penjanje uz stepenice brzim tempom te izvođenje čučnjeva ili sklekova. Tako ćete zamijeniti oko šest do 10 minuta sjedilačkog ponašanja dnevno - savjetuje Malin.