Studija otkriva: Cjelodnevno sjedenje bez pauze povećava rizik od smrti za 30 posto

Vrijeme je za ustajanje! Nova studija objavljena u Journal of the American Heart Association pronašla je još dodatne dokaze da je višesatno sjedenje, bez ikakvih pauza za ustajanje i kretanje, povezano s većim rizikom od srčanih bolesti i smrtnosti od svih uzroka. Ova se spoznaja odnosi i na populaciju koja je tjelesno aktivna.

Sjedenje i zdravstvene problemi

Sjedeći način života ili provođenje duljeg razdoblja sjedeći ili ležeći te nedostatak česte ili odgovarajuće tjelesne aktivnosti, povezuje se s ozbiljnim zdravstvenim ishodima. U studiji se spominju kognitivna degeneracija povezanu sa starenjem, povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, metabolička stanja i još mnogo toga. Zanimljiva je također spoznaja da unatoč tjelesnom kretanju, neprekinuti sjedilački stav umanjuje dobrobiti vježbanja.

Provedena studija

Autori studije analizirali su podatke i ponašanja 6489 žena između 60 i 90 godina koristeći novi algoritam za ispitivanje ukupnog vremena sjedenja. Rezultati su pokazali da su žene koje su bile nepomične 11,7 sati ili više dnevno izložene 30 posto većem riziku od smrti.

- Sjedeće ponašanje definira se kao bilo kakvo ponašanje u budnom stanju koje uključuje sjedenje ili ležanje uz nisku potrošnju energije - rekao je koautor studije doktor Steve Nguyen.

Kako višesatno sjedenje utječe na tijelo i cjelokupno zdravlje

Zašto su ovi podaci zabrinjavajući i zovu na intervenciju, objasnili su autori studije.

- Kada sjedite, protok krvi kroz vaše tijelo se usporava, smanjujući unos glukoze - ističe glavna autorica studije, prof. dr. Andrea LaCroix i dodaje kako u tom položaju mišići ne kontrahiraju toliko, pa se sve što zahtijeva potrošnju kisika za pokretanje mišića smanjuje i puls pada.

Iako su prethodna istraživanja pokazala da određena količina tjelovježbe može nadoknaditi ili neutralizirati negativne učinke dugotrajnog sjedilačkog ponašanja svaki dan, posljednja studija je dokazala suprotno. Prema LaCroix i Nguyen, čak su i žene koje su umjereno ili energično vježbale bile osjetljive na iste povećane rizike ako su sjedile predugo tijekom dana.

Koliko često biste trebali raditi pauze?

- Rizik počinje rasti kada sjedite oko 11 sati dnevno - rekla je LaCroix pojašnjavajući da je sjedenje duže od 30 minuta povezano s većim rizikom nego sjedenje samo 10 minuta.

Iako postoje profesije, poput vozača kamiona, u kojima je nerealno za očekivati da će se osoba uspjeti protegnuti svakih desetak minuta, ovi autori ipak sugeriraju da se sve pauze koje su nam na raspolaganju, iskoristimo.

- Ako je pauzu moguće napraviti svakih 30 minuta ili 20 minuta, to je puno bolje nego ni jedna prilika za ustajanje. Ako se želite brzo istegnuti, marširati u mjestu ili hodati po uredu, to je sjajno. Čak i tri minute vježbanja odjednom mogu imati nevjerojatne zdravstvene prednosti. Ipak, ako i to ne uspijevate, već će i samo ustajanje biti dovoljno za prekid ciklusa upornog sjedenja - zaključuje LaCroix.