Skeniranje oka pomoću umjetne inteligencije moglo bi otkriti multiplu sklerozu s velikom točnošću

Infracrveni skeneri mrežnice mogli bi otkriti multiplu sklerozu (MS) s velikom točnošću, što bi u mnogim slučajevima dovelo do ranijeg postavljanja dijagnoze i liječenja, izvijestili su istraživači iz Velike Britanije.

- Ovaj pristup ispunjava nezadovoljenu potrebu u dijagnostici MS-a. Poboljšane dijagnostičke performanse, s visokom osjetljivošću i specifičnošću, sugeriraju da ova metoda može bolje razlikovati oboljele od MS-a i zdrave osobe, rješavajući potrebu za točnijim i pouzdanijim dijagnostičkim alatima kod MS-a - rekla je istraživačica studije Rahele Kafieh s Odjela za inženjerstvo na Sveučilištu Durham.

S pomoću umjetne inteligencije (UI) dizajniran je model za korištenje dviju različitih vrsta skeniranja oka s ciljem traženja znakova MS-a, a koristili su podatke skeniranja očiju 32 pacijenta s MS-om i 70 zdravih osoba. Program je imao gotovo stopostotnu točnost, objavljeno je u časopisu Translational Vision Science & Technology.

Dva skeniranja bolja od jednog

Multipla skleroza može utjecati na mnoge sustave i organe u tijelu, između ostalog i na mrežnicu. Skeniranje oka novo je područje za koje se istraživači zanimaju i zasad izaziva oduševljenje velikim mogućnostima koje takve pretrage nude.

- Pronalaženje znakova niza bolesti prije nego što se simptomi pojave znači da bi ljudi u budućnosti mogli imati vremena promijeniti način života kako bi spriječili nastanak određenih stanja, a liječnici bi mogli odgoditi pojavu i učinak neurodegenerativnih poremećaja - prije je izjavio dr. Siegfried Wagner iz Instituta za oftalmologiju UCL-a i očne bolnice Moorfields, objašnjavajući da se skeniranjem očiju mogu uočiti rani znakovi niza bolesti, uključujući i Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, shizofreniju i MS, i to do sedam godina prije postavljanja dijagnoze.

Optička koherentna tomografija, jedna vrsta skeniranja u novom modelu, mogla bi pomoći u prepoznavanju znakova MS-a, praćenju napredovanja bolesti, ali i učinka terapije. Međutim, još je nejasno kako uključivanje infracrvene skenirajuće laserske oftalmoskopije, druge vrste skeniranja koja se koristi u ovom modelu, može poboljšati automatiziranu dijagnozu MS-a.

- Iako su rezultati obećavajući, ovaj pristup još nije spreman za kliničku upotrebu. Potrebno je više studija s većom i raznolikijom populacijom kako bi se vidjelo mogu li se nalazi ponoviti - rekla je Kafieh.

Potreba za daljnjim istraživanjima

Komentirajući istraživanje, profesorica neurologije Patricia K. Coyle, dr. med., ponovila je da je potrebno nastaviti istraživanja. Ovo je tek preliminarno i zahtijeva opsežne dodatne validacijske studije prije nego što bi ga struka mogla prihvatiti.

- Ljudi traže dokazan dijagnostički biomarker MS-a, ali to još nemamo - rekla je prof. Coyle.