Pomama za tabletama joda u Austriji i brojni upiti u ljekarnama diljem Hrvatske kako se zaštititi od zračenja ako uslijed rata u Ukrajini dođe do ispuštanja radijacije iz nuklearnih elektrana uznemirili su brojne sugrađane. Radioaktivni jod iz nuklearne elektrane može oštetiti štitnjaču povećavajući rizik od hipotireoze i raka štitnjače, posebno je rizičan za dojenčad, djecu i nerođene bebe. Tablete stabilnog joda privremeno zasićuju štitnjaču jodom (36 sati nakon izloženosti) blokirajući tako apsorpciju radioaktivnog joda. Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. godine, što je nakon černobilske bila druga najteža nuklearna katastrofa u povijesti, 360.000 djece pregledano je kako bi se utvrdilo je li radijacija utjecala na poremećaj rada njihove štitnjače.
Rezultati su pokazali da otprilike deset na svakih 130 pregledane djece ima hormonalne probleme te da pati od poremećaja rada tiroidne žlijezde. Prevencija tabletama joda najčešće se primjenjuje u prvoj zoni (oko 25 kilometara) područja uz nuklearnu elektranu, a Hrvatska ima razrađen plan, tj. protokol o postupanju u slučaju radijacije iz NE Krško. Naime, propisan je protokol za odobrenje i distribuciju tableta joda za najzapadnija područja Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. U slučaju da je jod (kalijev jodid) potreban stanovništvu Ministarstvo zdravstva nabavlja doze tableta. Primjena kalijevog jodida predviđena je za osobe mlađe od 40 godina. Za osobe starije od 40 godina rizik od raka štitnjače uzrokovan radioaktivnim jodom znatno opada. Za tu populaciju uzimanje kalijevog jodida savjetuje se samo u slučaju izuzetno visokih doza zračenja.
- Građani već nekoliko dana dolaze u ljekarne i pitaju za tablete joda, ponukani idejom o nuklearnom ratu. Svakih pola sata ljudi ulaze u ljekarnu i traže jod. No lijek se može kupiti samo na recept. On nema drugu indikaciju i koristi se samo u slučaju nuklearnih katastrofa - rekla je šefica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo za Dnevnik.hr.
Nakon nuklearnih katastrofa, Svjetska zdravstvena organizacija propisala je protokole u slučaju takvog djelovanja.
- Građanima treba napomenuti da se to uvijek odnosi na uske radijuse, od mjesta gdje je bila nesreća. Postoje dva protokola, od 15 km i 20 km. Sličan protokol imamo i u Hrvatskoj. To sada nije opća opasnost i razlog da se na neprimjeren način pokušava dobiti taj lijek, jer u suštini taj lijek ne treba - pojašnjava Soldo. Dodaje kako razumije da se ljudi boje.
- Teško je predvidjeti što se sada može dogoditi. Ali svaka zemlja ima spremne protokole za ponašanje. Sigurno će i naša zemlja osigurati dovoljnu količinu lijeka ako bude potrebno. To nije lijek koji se koristi za sve pacijente, niti za cijelo stanovništvo. On se koristi za mlađe od 40 godina, po posebnim protokolima, ovisno o tome koliko je osoba stara i koliko ima kilograma - zaključuje Soldo.
Evo neke stvari koje biste trebali znati o zaštiti štitnjače od zračenja:
1. Kalijev jodid može zaštititi štitnjaču od jednog radioaktivnog izotopa - radioaktivnog joda, što znači da kalijev jodid nije pilula za zaštitu od zračenja. Kada se pravilno uzima kalijev jodid može zasititi štitnjaču s jodom i spriječiti je da apsorbira radioaktivni jod. To može pomoći spriječiti povećani rizik od karcinoma štitnjače povezan s izlaganjem zračenju.
2. Da biste pravilno uzeli kalijev jodid, morate ga uzeti u odgovarajućem obliku. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC; Radiation Emergencies, 2015.), to znači da biste trebali imati kombinaciju jodida/joda koja se smatra najučinkovitijom. Također, trebate uzeti kalijev jodid u pravo vrijeme. Odnosno u određenom broju sati prije i poslije nego što radioaktivni oblak prolazi preko vašeg područja. Nije učinkovito ako kalijev jodid uzimate u danima prije ili danima poslije. Također, možete riskirati bolest ako uzmete kalij jodid u krivio vrijeme i bez vodstva stručnjaka.
3. Ako ste imali Gravesovu bolest i već ste liječeni jodom, kalijev jodid nije potreban za zaštitu štitnjače od zračenja.
4. Ako vam je kirurški odstranjena štitnjača, kalijev jodid nije potreban kao mjera zaštite smanjenja rizika za razvoj raka.
5. Isto tako, ako niste u području kojim prolazi radioaktivni oblak ili niste u neposrednoj blizini nuklearne elektrane, mala je vjerojatnost da će vam trebati kalijev jodid. Većina stručnjaka procjenjuje da štetne razine zračenja iz većine međunarodnih nuklearnih elektrana predstavljaju rizik za stanovništvu u udaljenim krajevima, jedino ako radioaktivni oblak putuje u netaknutom obliku, odnosno mala je šansa da se radioaktivni oblak neće raspršiti. Općenito, ako nešto pođe po zlu, najveća je opasnost za ljude u blizini nuklearne elektrane.
6. U slučaju opasnosti od zračenja smatra se da rizik od razvoja raka štitnjače opravdava rizik od uzimanja kalijevog jodida. Ali ako niste izravno na putu radioaktivne trake, kalijev jodid ne samo da vas neće štititi, već može povećati rizik od razvoja problema sa štitnjačom. Naime, kalij jodid može potaknuti ili pogoršati hipotireozu i hipertireozu, pogoršati postojeće stanje štitnjače, uzrokovati Jod-Basedow fenomen i Wolff-Chaikoff učinak, te u konačnici uzrokovati privremene ili čak stalne poteškoće u radu štitnjače. Također može uzrokovati upalu žlijezde slinovnice, gastrointestinalne poremećaje, alergijske reakcije i osip.
7. Tablete s jodom kao jedina priprema građana na moguću nuklearnu katastrofu je pomalo besmislena akcija, prema riječima fizičara Hans-Josefa Alleleina, šefa katedre za sigurnost reaktora na Tehničkom sveučilištu u Aachenu, koju je dao za Deutsche Welle povodom pukotina na zidovima belgijske atomske centrale Tihange 2017. godine. Tada su stanovnicima 70 kilometara udaljenog Aachena, mlađima od 45 godina, podijeljene tablete kalijevog jodida kao prevencija oštećenja štitnjače uslijed zračenja.
„Tko si nabavi tablete s jodom mora znati da je to tek prvi korak. Ako doista strahujete od nuklearne katastrofe, onda bi isto tako u kući trebalo imati zalihe vode i hrane, vitaminske tablete, brtvila za prozore i vrata, gumene čizme..., jer je bez toga samo nabavka tableta joda polovično rješenje”. No, to nikako ne znači da treba nabavljati zalihe prije nego što postoji realna opasnost od ugroze.
8. Svaki stanovnik izložen je ionizirajućem zračenju (elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica -iona) od prirodnih i umjetnih izvora. Prirodni izvori su zračenje radioaktivnih elemenata iz tla i svemira, a umjetni izvori koriste se najviše u medicini, industriji i istraživačkoj djelatnosti. Radioaktivni materijal može doći u okoliš iz nuklearnih elektrana. Zaklanjanje u kuće, jodna profilaksa i evakuacija među mjerama se koje se provode nakon što se procjeni moguć utjecaj radijacije.