Preživjeti nasilje u obitelji, prirodnu katastrofu, rat, mobing na poslu, sve su to traume i mogu uzrokovati trajne emocionalne ožiljke. No jeste li znali da mogu utjecati i na fizičko funkcioniranje mozga? I da ove promjene u mozgu mogu povećati rizik od anksioznosti, napada panike, PTSP-a, problema sa spavanjem i još mnogo toga?
Dr. Daniel Amen, klinički neuroznanstveni psihijatar, proveo je nekoliko studija snimanja mozga na osobama koje su preživjele traumu kako bi analizirao aktivnost njihovog mozga. Koristio je SPECT tehnologiju koja mjeri protok krvi i aktivnosti u mozgu te pokazuje tri stvari: područja mozga sa zdravom aktivnošću, područja s premalo aktivnosti i područja s previše aktivnosti.
Kako trauma utječe na aktivnost mozga?
U studiji Amen Clinics-a iz 2015. objavljenoj u časopisu Plos One, SPECT skeniranje ljudi koji su doživjeli različite oblike traume pokazalo je abnormalnu aktivnost u nekoliko regija mozga. Skeniranjem je otkriveno značajno povećanje aktivnosti u sljedećim područjima:
Bazalni gangliji
Te su strukture dio limbičkog ili emocionalnog sustava mozga. Uključeni su u motivaciju, stvaranje navika, užitak, integriranje osjećaja i kretanja te tjeskobu. Bazalni gangliji imaju važnu ulogu u razini anksioznosti te uzrokuju skakanje kad se zaprepastite, drhtanje kad ste nervozni ili "smrzavanje" kada se bojite.
- Prekomjerna aktivnost u ovom području mozga povezana je s povećanom tjeskobom, napetošću, strahom i sviješću - objašnjava dr. Amen.
Amigdala
Ova bademasta struktura u temporalnim režnjevima uključena je u emocionalne reakcije i reakcije na strah. Pretjerana aktivnost u amigdali može izazvati tjeskobu i strah.
Prednji cingularni girus
Smješten duboko u frontalnim režnjevima mozga, on djeluje kao "mjenjač" mozga jer vam pomaže preusmjeriti pažnju s misli na misao ili s jednog ponašanja na drugo.
- Kad postoji povećana aktivnost u prednjem cingularnom girusu, ljudi "zaglave" u uznemirujućim mislima i brigama. Također može učiniti ljude krutim misliocima s tendencijom argumentiranja, ali i ne odstupanja od vlastitih stavova - rekao je dr. Amen.
Talamus
Kao dio limbičkog sustava mozga, talamus je uključen u osjetilnz i emocionalnu obradu. On prenosi informacije iz vanjskog svijeta u mozak.
Pretjerana aktivnost ovdje povezana je s povećanom osjetilnom sviješću zbog koje se možete osjećati preplavljenim svakodnevnim prizorima i zvukovima. Također je pretjerana aktivnost talamusa zabilježena kod osoba s kroničnom boli.
Desni temporalni režanj
U gore navedenoj studiji iz 2015. povećana aktivnost uslijed traume također je pronađena u desnom temporalnom režnju, ali samo kod nekih osoba. Sljepoočni režnjevi, smješteni s obje strane mozga ispod sljepoočnica i iza očiju, uključeni su u stabilnost raspoloženja, pamćenje, učenje te vizualnu i slušnu obradu.
Kako zapravo izgleda abnormalna moždana aktivnost?
Kao što vidite, trauma je povezana s promjenama razine aktivnosti u mozgu koje su povezane s problemima, kao što su anksioznost, strah, negativno razmišljanje, povećana svijest, bol i drugo.
Na SPECT skeniranju prekomjerna aktivnost u tim područjima stvara uzorak koji podsjeća na dijamant. Naime, kad je mozak zdravo aktivan najaktivnija područja nalaze se u malom mozgu što je na stražnjoj/donjoj strani mozga. Dok je na mozgu koji nosi posljedice traume povećana aktivnosti u prednjem cingularnom girusu, bazalnom gangliju/amigdali i sredini, a to zajedno čini uzorak koji podsjeća na dijamant.
Kako liječiti mozak nakon emocionalne traume?
Dobra vijest je da mozak može ozdraviti nakon emocionalne traume. Nekoliko terapija može pomoći u smirivanju hiperaktivnog mozga, uključujući sljedeće:
- Desenzibilizacija i ponovna obrada pokreta očiju (EMDR - Eye Movement Desensibilisation and Reprocessing). Ovaj neinvazivni tretman pomaže ljudima eliminirati emocionalne aspekte vezane uz sjećanja na traumatične događaje. Stručnjaci vjeruju da djeluje mijenjajući način na koji mozak obrađuje sjećanja i druge informacije. Pregled znanstvenih nalaza iz 2014. pokazao je da je čak 90% preživjelih osoba preboljelo simptome traume nakon samo tri EMDR sesije.
- Kognitivno-bihevioralna terapija usmjerena na traumu: Od 1990-ih godina kognitivno bihevioralna terapija se koristi za pomoć osobama koja su preživjele traumu u ovladavanju osjećajima tjeskobe, depresije, krivnje i još mnogo toga.
- Prirodni dodaci i lijekovi propisani od strane liječnika.
- Iako je važno shvatiti da trauma može utjecati na funkcioniranje vašeg mozga, također je važno znati da postoje stvari koje možete učiniti kako biste smirili prekomjernu aktivnost - zaključio je dr. Amen.
