Piše: Ana Žele, prof. psihologije
Bliži se ljeto i polako počinje vrijeme kada poslodavci od nas traže termine za godišnji odmor ili kada mi odlučujemo gdje ćemo i kako provesti zasluženi godišnji. Zamišljamo kako se pakiramo, kako odlazimo na željeno odredište ili kako čitamo zanimljivu knjigu u privlačnoj hladovini uz more. Pretpostavimo da smo, odmarajući se daleko od svih briga, pronašli istinsko zadovoljstvo u skladu sa svojim sklonostima, sposobnostima ili mogućnostima.
Hoćemo li si u tim lijepim trenucima postaviti pitanja: Jesmo li uzeli dovoljno dana odmora kako bismo se u potpunosti odmorili? Kako se što bolje distancirati od posla? Je li bolje godišnji odmor pomno planirati ili se prepustiti spontanosti?
Kad sve krene krivo...
Sara (35), poduzetnica, prošle je godine uzela osam dana godišnjeg odmora. Ona i njen suprug godišnji su planirali provesti na Jadranu, manje-više spontano, putujući od mjesta do mjesta ili otoka do otoka kako im se bude svidjelo. Nakon prvih nekoliko dana dogodio im se problem sa smještajem. Nisu mogli naći slobodnu sobu na željenim destinacijama, uz prihvatljivu cijenu. Osim toga, karte za katamaran na koji su kanili ići bile su rasprodane, a dan kasnije, na blagdan, zapeli su u velikoj prometnoj gužvi.
Nemojte dozvoliti da vas posao, pozivi i mailovi kolega ometu u uživanju... Tih nekoliko dana godišnje posvetite se sebi i onima s kojima želite provesti svoje slobodno vrijeme.
'Zreli' za godišnji
Koliko god voljeli svoj posao, tijekom godine potrošimo zalihe energije, motivacije i volje za poslom i naša efikasnost opada. Popodne i večer nakon radnog vremena najčešće nisu dovoljni za dobar odmor jer nas tada čekaju dodatne obaveze kao što su kuhanje, čišćenje i slično. Dugoročno se umor nakupi i tada smo zreli za godišnji.
Ljudi tijekom odmora, u prosjeku, govore o višoj razini energije, smanjenju pritiska i tenzija te većem osjećaju zadovoljstva, vedrijem raspoloženju i boljem zdravstvenom stanju. U vezi s trajanjem godišnjeg odmora, rezultati znanstvenih istraživanja ne pokazuju uvijek jednako. Jedan dio studija ukazuje na to da bi idealan godišnji odmor trebao trajati tri tjedna, kako bismo se u potpunosti odmorili i opustili. Pojedincu ipak treba određeno vrijeme da bi se nakon stresnog perioda na poslu mogao potpuno opustiti i zatim uživati u blagodatima odmora.
Kako si pomoći
Drugi dio znanstvenih studija pokazuje da je efekt kraćeg godišnjeg jednako snažan kao i efekt duljeg godišnjeg. Naravno ako netko dulje ostane na odmoru koji je za njega iznimno relaksirajući, to će još pozitivnije utjecati na njegovo raspoloženje i zdravlje. Nadalje, važno je odvojiti se od posla na godišnjem odmoru. I jako je važno odvojiti se od ideje da bez nas tvrtka ili odjel neće moći funkcionirati. Mnoge žene imaju potrebu za kontrolom pa često zovu u ured s pitanjem je li sve u redu. Onda se poslije žale kako se nisu odmorile. Lijek za to je suradnicima delegirati zadatke ili projekte dok nas nema. Najbolje im je ostaviti detaljne pisane upute kako ne bi bilo potrebe za telefonskim pozivima ili zadužiti nekoga da nas zamjenjuje.
Kako biste se počeli opuštati već prvog dana godišnjeg odmora, organizirajte putovanje koliko god možete ranije.
Planirajte, lakše je
Godišnji odmor je svakako dobro dijelom planirati. Planirati znači za barem polovicu godišnjeg odmora znati gdje se ide, provjeriti stanje automobila, vremensku prognozu, brodske linije, na vrijeme kupiti karte i slično. "Žao mi je što nismo na vrijeme rezervirali smještaj. Tražiti apartman u zadnji tren i pristati na svakakve sobe i astronomske cijene samo zato što se slobodne nije najugodnije. Karte za katamaran mogu se kupiti i online, a toga se uopće nisam sjetila. Nema smisla dizati se u zoru i čekati satima u redu. Živimo u 21. stoljeću i većina toga je na klik miša. A sljedeće godine uzet ćemo dva ili tri tjedna godišnjeg kako bismo se potpuno odmorili. I da nam se dogodi nešto nepredviđeno, s tako dugačkim godišnjim imat ćemo vremena za sve - rekla je Sara.
Znanstvenici su istraživali koji elementi čine godišnji odmor idealnim. Dan Ariely, profesor psihologije i biheviorističke ekonomije na Sveučilištu Duke, vjeruje da postoje dvije stvari koje trebamo naučiti kako bismo zaista uživali u godišnjem:
1. Uživati u cjelokupnom iskustvu. Prof. Ariely kaže da se vrijeme koje uključuje godišnji odmor sastoji od perioda prije, tijekom, ali i nakon odmora. Često ljudi pod pojmom "godišnji odmor" podrazumijevaju dva tjedna koja provedu izvan posla. Međutim, trebamo uzeti u obzir i iščekivanje i planiranje godišnjeg, kao i vrijeme za uspomene nakon godišnjeg. Tek tada je to cjelokupan dojam.
2. Otkriti nešto novo. Kada planiramo odmor, često odlazimo na ista mjesta. Zašto? Znamo gdje je što, znamo što ima za vidjeti i, ako nam je prethodnih godina bilo dobro, odabirom istog mjesta za odmor izbjeći ćemo razočaranje. No, time što idemo na sigurno, na stara mjesta koja smo već posjetili, propuštamo priliku za stvaranje novih, uzbudljivih uspomena.
Evo još nekih savjeta uz koje možemo svoj godišnji učiniti idealnim:
Fizička aktivnost pomaže opuštanju. Istraživanja su pokazala da nam dvije stvari sigurno podižu raspoloženje: fizička aktivnost i druženje s drugim ljudima. Stoga, ako se želimo što prije riješiti razmišljanja o poslovnim problemima i ubrzati proces opuštanja, dovoljno je izaći iz kuće, prošetati, sjesti na bicikl, zaplivati ili odabrati neku fizičku aktivnost koja nam odgovara.
Dobro je biti neko vrijeme sam. Iako su dva tjedna godišnjeg malo za razne aktivnosti, povremeno se treba okrenuti sebi. Biti malo sam je ljekovito. Samoća nam pomaže da saberemo misli, da odredimo prioritete ili, u krajnjem slučaju, da ne radimo ništa i obnovimo energiju.
Poštujte tradicije, ali budite i otvoreni prema novome. Postojeće tradicije pomažu nam pri bržem ulaženju u 'film godišnjeg odmora' jer nas podsjećaju na prošla ljeta. Ali važno je stvoriti i nove običaje jer je to odmak od rutine. A odmak od rutine znači novu energiju. Dakle, isprobajte nešto novo što prije niste radili.