Sve se češće na društvenim mrežama populariziraju određeni obrasci prehrane koji privlače sve više sljedbenika. Nerijetko su to trendovi koje kopiramo od slavnih osoba, ne znajući radimo li dobro ili loše svom tijelu. Budući da svatko od nas ima određene nutritivne potrebe, navike, sklonosti, genetske predispozicije i određena zdravstvena stanja, važno je dobro se informirati, imati na umu da nije sve za svakoga, osluškivati svoje tijelo i tražiti stručnu potporu. Kako bismo demistificirali određene prehrambene trendove, pitali smo nutricionisticu Draganu Olujić za objašnjenje koje možete pročitati u nastavku.
Povremeni post
Trenutni trend u Hrvatskoj je tehnika povremenog posta. Vrlo je popularna, a prakticiraju je gotovo sve dobne skupine, iznimka su djeca do šest godina i odrasle osobe 60+ iako i tu ima priličan broj kandidata. Dijeta je koncipirana tako da se veći broj dnevnih sati suzdržavamo od hrane, dok u periodima od šest do osam sati (uvijek isto vrijeme) imamo najviše tri obroka. Dijeta ima niz varijacija. Najistaknutija je verzija u kojoj se unutar ove dijete dodaje još jedan ili više filtera te se slijedi i neki dodatni pravac, primjerice „keto“, „vege“, „Atkins“ i slično, a često se još začini kalorijskom restrikcijom (smanjeni kalorijski unos). Osnova, sirova verzija povremenog posta prati pravila rasporeda uzimanja obroka, ali ne i sadržaja hrane koja se nudi te je upravo zbog toga i popularna. Korisnik ne treba isključivati hranu koju voli, ali ni uključivati ono što ne voli i na što nije navikao.
Može li to garantirati gubitak kilograma?
Ako polazimo od pretpostavke da se za ovaj model odlučuju oni koji imaju višak kilograma (10-15 posto od ciljane željene težine), onda je gotovo sigurno da će doći do redukcije. Pitanje je samo koliko će tko izgubiti.
Ako gledamo s aspekta metabolizma, uskraćivanje hrane unutar 16 sati te ponavljanje tog obrasca dovest će do smanjene razine inzulina i nešto veće koncentracije hormona rasta što će rezultirati gubitkom masnoća. Onog trenutka kada prestanemo pratiti taj obrazac, sigurno je da će se svi izgubljeni kilogrami vratiti, a moguće je da će tjelesna težina na kraju biti i veća nego prije početka dijete. Ako je proces pametno vođen tako da se za vrijeme provođenja povremenog posta korisnik ujedno informirao i uvježbavao načela pravilne prehrane, možemo pretpostaviti da će ova tehnika poslužiti kao početni medeni mjesec sa sretnim završetkom.
Ono što je također sigurno jest da ovaj način prehrane nije za svakoga. Nipošto ga ne bi smjele primjenjivati osobe s dijabetesom niti oboljeli od bilo kakve vrste slabije tolerancije inzulina ili neadekvatne kontrole razine glukoze. U ovome ne smiju sudjelovati ni djeca, pa čak ni ona koja nam naočigled izgledaju kao odrasli ljudi jer ne smijemo zaboraviti da je ono što vidimo daleko od onoga što je unutra i da fiziološki rast i razvoj ne mora biti samo u vidljivom spektru. Rast i razvoj dirigiraju hormoni, a ovom dijetom mi dirigiramo hormonima, pa samim time utječemo na rast i razvoj. U tom osjetljivom periodu ne uplićemo se ni s egzogenim hormonskim intervencijama ni kada je zaista potrebno. Čak i tada se oslanjamo na praćenje i redovno promatranje prije nego što mladoj osobi propišemo hormonsku terapiju - to nam je svima jasno i tu se svi slažemo. S druge strane potičemo djecu (mlade ljude) na nešto što bi za njih moglo biti opasno.
Grupa koja ne bi smjela u ove prehrambene vode su i trudnice. Ovdje pak ne trebamo detaljna objašnjenja. Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je svaka osoba s viškom kilograma potencijalno i bolesna. To što netko ne zna da ima problema s kontrolom inzulina ili glukoze (ta stanja u ranim fazama ne pokazuju nikakve simptome), ne znači da nema taj problem. Žene u fazi hormonalnih promjena, perimenopauze ili rane menopauze također nisu kandidati za ovaj način prehrane.
Dijeta kalorijske restrikcije
Kalorijska restrikcija kao poseban oblik dijete ili integrirana u povremeni post predstavlja jedan oblik dugotrajnog gladovanja i također je dosta popularna. Brojenje kalorija je utoliko jednostavnije ako se koriste gotovi industrijski pripravci na kojima sve točno piše. Ovakav model ima više zla nego dobra, i to na puno slojeva. Prvi je taj što ovim načinom ne unosimo dovoljno vitalnih nutrijenata koji su nam svakodnevno potrebni, a nema ih u rezervama.
Tu je i ranije aktiviranje nekih nasljednih sindroma i bolesti, promjene raspoloženja i pojačana razdražljivost, glavobolja, gubitak fokusa i koncentracije te naposljetku ponovno debljanje opet više od početne točke. Često je prisutan gubitak na mišićnoj masi, dehidratacija, a analizom sastava osoba na niskoj kalorijskoj prehrani utvrđeno je da se tjelesni sastav na kraju ne mijenja bitno te da se masti troše manje od mišićne mase i vode.
Keto prehrana
Keto prehrana, pomalo izgurana zbog sve veće popularnosti povremenog posta, i dalje visoko kotira na listi popularnosti. Prehrana kojom se unosi manje od 10 posto ugljikohidrata na dan na račun pojačane potrošnje masne i proteinske hrane već je duže vrijeme na crnoj listi nutricionista i liječnika (tamo je završila i prije nego što je znanost dotukla). Njene negativnosti pak objedinjuju prve dvije opisane. S dodatnom zamkom. Naime, posljedice keto dijete mogu biti vidljive i čak nakon tri godine od njene primjene ako je trajala dulje vrijeme. Tada nažalost više nitko ne nalazi vezu s epizodom te je time otežana i dijagnostika pa i liječenje.
Ne smijemo zaboraviti da naše tijelo može koliko može i ne više od toga. Jetra može privremeno prihvatiti samo određenu količinu proteina, nije beskonačno skladište. Višak pojedenog ide u mast, a potom u keto tijela. Nepotrošena keto tijela opasna su i pogubna čak i toksična za zdrav, a kamoli za bolestan ili neotkriveno bolestan organizam. Ako ste već na keto dijeti iz bilo kojeg razloga, onda bar svaki dan vježbajte i više nego što ste planirali, za svaki slučaj.
Dijeta sokovima
Dijeta sa sokovima tri do pet dana samo imala bi puno više smisla ako bi sokovi bili više (puno više) od povrća, a ne od voća. Bazirani na cikli, mrkvi, rikuli, špinatu, kupusu, potaknuli bi proces pražnjenja crijeva i čišćenja jetre, ne bi negativno utjecali na lučenje inzulina, a ni na mikrobiom. Trebali bi poslužiti kao uvod u dobro planiran i vođen proces pravilne prehrane te ne bi ostavili štetu, pa čak ni ako se ponove dva ili tri puta u dva mjeseca.
Vegetarijanska prehrana bez glutena - najmanje opasan model prehrane
Ako bih već morala istaknuti neki model prehrane kao najmanje opasan za zdravlje (siguran), a brz i učinkovit i ne toliko organizacijski kompliciran, to je vegetarijanska prehrana bez glutena. Tu se jednostavnim probirom grupa namirnica eliminira unos prerađevina i kemikalija te se postiže bolja i uravnoteženija prehrana. Međutim, najmanje je to zbog toga što ne valjaju meso ili gluten. Štoviše, to s tim nema veze. Pravi razlog leži u činjenici da probirom hrane bez glutena u načelu unosimo manje kalorija, a i manje kemikalija i aditiva koji utječu na pojačanu želju za unosom hrane, a izbjegavanjem mesa i hrane životinjskog podrijetla (osim ribe) jedemo manje zasićenih masti, manje prerađevina i manje prirodne arome te je hrana ipak manje ukusna, pri čemu se možemo lakše korigirati kada je riječ o količini.
Svakako, bez pravilnog uzimanja hrane i bez poštovanja vlastitog bioritma i potreba vašeg jedinstvenog organizma nema čarobne, one size fit formule kada su prehrambeni trendovi u pitanju. Pa čak i samo ime kaže da je to trend.