Bol je subjektivno iskustvo, a sam doživljaj boli ovisi o nizu čimbenika koji nisu uvijek znak oštećenja tkiva, već su dio složenog mehanizma doživljaja boli jer imaju i psihološku komponentu. Jedna od takvih boli je i bol u vratu. Vratna kralježnica je od velike važnosti jer njezina funkcija nije samo u povezivanju glave s donjim dijelom tijela, već ima i važno mjesto u orijentaciji u prostoru, zaštiti vitalnih struktura, krvnih žila i živaca koji tuda prolaze.
Zbog svog položaja je izložena povišenom riziku od ozljeda i naprezanja, pa ne čudi što je vratobolja, odmah iza križobolje, drugi najčešći razlog posjeta liječniku zbog boli vezane uz kralježnicu. No, i sami si možemo pomoći, ali i odmoći.
Evo što možemo učiniti sami:
1. Osigurajte ergonomske uvjete na radnom mjestu jer dugo sjedenje ispred računala u nepovoljnom statičnom položaju može prouzročiti bolove.
2. Smanjite prekomjerne aktivnosti mišića, umor, istezanje ili preopterećenje.
3. Izbjegavajte sportove u kojima češće dolazi do ozljeda vrata i glave.
4. Pazite na položaj tijela pri nošenju i dizanju tereta.
5. Naučite neku od tehnika opuštanja kroz disanje ili druge tehnike upravljanja stresom, posebno u slučaju prevelikih zahtjeva radnog mjesta ili loših odnosa u radnoj sredini.
6. Budite fizički aktivni i postavite si ostvarive ciljeve i održavajte ritam kroz dnevni raspored.
7. Utopljavajte područje vrata u akutnoj fazi i izbjegavajte direktno strujanje hladnog zraka iz klima-uređaja.
8. Prilagodite jastuk, rasteretite kralježnicu valjkastim jastukom ili ovratnikom koji ne smije biti previsok nego odgovarajuće visine da fiziološku krivinu vratne kralježnice podržava u fiziološkom položaju.
9. Spavajte na leđima ili boku jer je pri ležanju potrbuške glava položena straga i rotirana u stranu, što iritira krvne žile i živce pa se simptomi vratobolje mogu pojačati.
Ovo su najčešće pogreške:
• Dugo mirovanje nije dobro, kako zbog slabljenja mišića tako i zato što se ciklus boli, kroničnost, ali i depresija češće javljaju kod osoba koje se ne kreću dovoljno. Naprotiv, rana aktivacija, mobilizacija i vježba vrlo su važni za bolji ishod izlječenja.
Česta je pogreška nekontrolirana i dugotrajna upotreba lijekova za bol i opuštanje mišića ili protuupalnih lijekova. U mnogim slučajevima lijekovi nisu potrebni, pogotovo ako je riječ o banalnoj vratobolji koja se može izliječiti jednostavnim metodama kao što su utopljavanje ili prilagodba načina spavanja, primjena tehnika opuštanja i samopomoći.
• Nažalost, često se zazire od psihološke pomoći onda kad vratobolja nije strogo vezana uz promjenu na kostima, mišićima, tetivama i zglobovima, već je uzrokovana okolišnim čimbenicima, stresom i promjenom ponašanja, što može dovesti i do depresije.