Učili ste, ali ne znate objasniti što ste upravo pročitali? Ovih pet tehnika pomoći će vam da informacije zapamtite dugoročno

Zatvarate knjigu i imate osjećaj da ste sve razumjeli, no kada malo bolje promislite, jedva da možete objasniti ono što ste upravo pročitali. Stoga se vraćate nekoliko stranica unatrag i čitate ispočetka, jer pretpostavljate da ćete ponovljenim čitanjem bolje zapamtiti sadržaj. To može biti točno, ali istraživanja ukazuju na to da metode za lakše učenje, poput ponovnog čitanja, ne pomažu nužno u kasnijem pamćenju informacija. No, zato ističu neke druge jednostavne načine koji pomažu osigurati da gradivo koje smo naučili uistinu i zapamtimo. Nije loše isprobati ih, pogotovo ako ste učenik ili student, jer uskoro će i prvi testovi i ispiti.

Istraživanje koje je analiziralo deset tehnika učenja otkrilo je da ponovno čitanje i isticanje (podcrtavanjem, zaokruživanjem, bojom itd.) važnog dijela teksta, a to su dvije najčešće navike učenja, ne poboljšavaju dosljedno učenje. Umjesto toga, pregled je kao najučinkovitije izdvojio vježbe pronalaženja informacija ili aktivnog prisjećanja te raspoređivanje učenja u više sesija. Druga su istraživanja bavila time kako navike poput pisanja rukom, spavanja i vježbanja mogu podržati učenje i pamćenje. Prema tome, kako biste zapamtili više sadržaja koji ste pročitali, možda nije loše početi sa sljedećih pet tehnika koje istraživanja ocjenjuju uspješnima.

Zaklopite knjigu i provjerite čega se sjećate

Nakon što pročitate određeni dio, zatvorite knjigu i pokušajte, prema onome čega se sjećate, objasniti glavnu misao teksta. To se naziva vježbanjem prisjećanja, a takva praksa, navode istraživanja, može poboljšati dugoročno pamćenje.

U navedenom su istraživanju ispitanici učili parove nepoznatih riječi, a kasnije su ih ili ponovno čitali ili pokušavali prizvati u sjećanje. Tjedan dana kasnije, oni koji su vježbali prisjećanje parova zapamtili su ih otprilike dvostruko više. Snimke mozga također su pokazale različite obrasce aktivnosti u dvije skupine tijekom procesa prisjećanja. Pritom, teškoće pri prisjećanju nisu znak da tehnika ne djeluje; taj je napor sastavni dio procesa.

Dajte si vremena

Druga strategija je raspoređeno učenje, a to znači da gradivo učite u više navrata umjesto da pokušavate sve usvojiti odjednom. Takav pristup dosljedno poboljšava učenje u različitim predmetima i dobnim skupinama, pokazuju istraživanja.

Pokušajte ponoviti gradivo dan nakon što ste ga naučili, a zatim ponovno nekoliko dana kasnije. Svaki takav termin pruža vam novu priliku da prizovete informacije iz sjećanja, umjesto da ih samo prepoznajete na stranici. Naravno, za takav pristup potrebno je početi učiti na vrijeme ili, još bolje, kontinuirano.

Pišite bilješke rukom

Tipkanje je brže, no pisanje rukom može pomoći mozgu da informacije obrađuje na drukčiji način. U norveškoj su studiji studenti koji su pisali rukom pokazali koordiniraniju moždanu aktivnost u područjima povezanim s učenjem i pamćenjem u usporedbi s onima koji su tipkali. Jedan od mogućih razloga za to jest brzina. Pisanje rukom prisiljava vas da usporite i odlučite što je vrijedno zabilježiti, umjesto da prepisujete sve. Uz to, nakon čitanja pokušajte napisati nekoliko rečenica vlastitim riječima, umjesto da doslovno prepisujete.

Neka san obavi svoje

Ostajanje budnim do kasno kako biste ugurali još koji sat učenja možda nije najbolji način iskorištavanja vremena. San pomaže u učvršćivanju novih sjećanja, čineći nedavno naučene informacije dugoročno stabilnijima.

Pregled istraživanja o snu i pamćenju pokazao je da mozak tijekom sna nastavlja obrađivati nove informacije na način koji podupire dugoročno pamćenje. Dakle, spavanje nije vrijeme oduzeto od učenja, nego njegov sastavni dio.

Pokrenite se

Tjelovježba može potaknuti rad mozga. Sustavni pregled trinaest istraživanja provedenih na mladim odraslim osobama pokazao je da jedan trening aerobne tjelovježbe – poput hodanja, trčanja ili vožnje bicikla – općenito pogoduje učenju i pamćenju ako se provede prije učenja. Trening ne treba biti intenzivan – istraživani su učinci vježbanja različitog trajanja i intenziteta – već je i brza šetnja prije čitanja ili učenja jednostavan način primjene tih spoznaja u praksi.

Prepoznavanje sadržaja lako je zamijeniti za stvarno znanje. Umjesto da gradivo neprestanim ponavljanjem nastojite „ugurati” u glavu, pokušajte ga prizvati iz sjećanja u vremenskim razmacima, a ostatak procesa poduprite brzom šetnjom i kvalitetnim noćnim odmorom.