Ovih su dana blagdanski su stolovi krcati francuskom salatom, puricom s mlincima na masti, odojkom koji miriše već s hodnika i pladnjevima mirisnih kolačića koji nestaju brže nego što ih stignemo posložiti. Dok vam od samog spomena cure sline, isto se ne može reći za organizam. Blagdanski užici često znače obilne porcije, kasne večere, čašu, dvije iil više alkohola te dane provedene u sjedećem položaju, a tijelo sve to pamti.
Jedan od tih ‘tihih svjedoka‘ blagdanskog prejedanja je i mokraćna kiselina, vrijednost o kojoj rijetko razmišljamo dok nas nešto ne zaboli. Upravo zato razgovarali smo s magistrom nutricionizma Ivonom Brodić koja nam je objasnila zašto blagdani često znače veći rizik od povišene mokraćne kiseline i napada gihta, ali i kako pametno uživati u hrani, bez panike.
Jer dobra vijest je da se uz malo promišljanja i ravnoteže može i jesti i ostati dobro.
- Blagdansko razdoblje često dovodi do promjena u prehrani i životnim navikama koje mogu značajno utjecati na razinu mokraćne kiseline u krvi. Veći unos hrane bogate purinima, obilni i kasni obroci, učestalija konzumacija alkohola te smanjena tjelesna aktivnost stvaraju uvjete u kojima se mokraćna kiselina lakše nakuplja, a time raste i rizik od napada gihta. Upravo zato se u ovo doba godine češće bilježe pogoršanja simptoma kod osoba koje već imaju giht, ali i prvi porast vrijednosti kod onih koji do tada nisu imali nikakve tegobe - kaže Ivona Brodić, magistrica nutricionizma.
Mokraćna kiselina nastaje razgradnjom purina - prirodnih spojeva prisutnih u mnogim namirnicama, ali i u samom organizmu. Problem nastaje kada se mokraćna kiselina stvara brže nego što se može izlučiti putem bubrega. Upravo se takvi uvjeti često stvaraju tijekom blagdanskog razdoblja, kada se u prehrani povećava unos crvenog mesa poput junetine, svinjetine i janjetine, suhomesnatih proizvoda, iznutrica, mesnih temeljaca te alkohola, osobito piva. Sve navedeno dodatno opterećuje metabolizam mokraćne kiseline, dok istodobno smanjeni unos tekućine i manjak tjelesne aktivnosti usporavaju njezino izlučivanje iz organizma.
- Riba, osobito plava riba poput sardine, tune, skuše i lososa, također sadrži veće količine purina, no zbog visokog udjela omega-3 masnih kiselina ne treba je u potpunosti isključiti iz prehrane. Konzumacija u umjerenim količinama, uz obaveznu termičku obradu, predstavlja razuman i uravnotežen kompromis između kontrole gihta i očuvanja kardiovaskularnog zdravlja - upućuje stručnjakinja.
Povišene vrijednosti mokraćne kiseline ne moraju uvijek izazvati trenutačne simptome, no to ne znači da su bezopasne.
- Asimptomatska hiperuricemija može dugoročno povećati rizik od razvoja gihta, bubrežnih kamenaca, oštećenja bubrega te kardiovaskularnih bolesti. Upravo zato povišenu mokraćnu kiselinu ne treba promatrati kao “bezazlenu brojku na nalazu“, već kao upozorenje da organizam traži promjene u prehrani i životnom stilu - poručila je Brodić.
Ove su skupine ugroženije
Poseban oprez tijekom blagdanskog razdoblja potreban je osobama koje već imaju dijagnosticiran giht, ali i onima s inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom, povišenim krvnim tlakom ili kroničnim bolestima bubrega. Žene u perimenopauzi i menopauzi također postaju osjetljivije zbog hormonalnih promjena koje utječu na metabolizam mokraćne kiseline.
- Važno je naglasiti da problem ne pogađa isključivo osobe s viškom kilograma - povišene vrijednosti mogu se javiti i kod osoba normalne tjelesne mase, osobito ako su prisutne loše prehrambene navike - upozorila je.
Pametan plan jedenja obroka
No ima i dobra vijest! Rizik od porasta mokraćne kiseline i napadaja gihta može se značajno smanjiti i bez potpunog odricanja od blagdanskih užitaka.
- Ključ je u umjerenosti i pametnim kombinacijama namirnica. Nije problem jedan bogat obrok, ali problem nastaje kada se više rizičnih namirnica kombinira u istom obroku ili kada se takvi obroci ponavljaju iz dana u dan. Manje porcije mesa, više povrća, redoviti obroci i izbjegavanje kasnih večera čine veliku razliku. Blagdanski jelovnik koji je “prijatelj“ mokraćnoj kiselini ne mora biti dosadan - tješi nas nutricionistica.
Konkretno, jelovnik može izgledati sasvim bogato, ukusno i primamljivo, bez straha da ćete narušiti ravnotežu svog organizma.
- Doručak tako može uključivati zobenu kašu s jogurtom, bobičastim voćem i orašastim plodovima. Ručak može biti temeljen na piletini ili puretini uz kuhani krumpir ili rižu i obilje salate, dok večera treba biti lagana - primjerice omlet s povrćem ili svježi sir uz integralni kruh. Takav raspored omogućuje uživanje u hrani bez pretjeranog opterećenja metabolizma. Od namirnica se posebno preporučuju mliječni proizvodi s nižim udjelom masti – oni imaju zaštitni učinak jer potiču izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega. Redovita konzumacija jogurta, kefira ili mlijeka povezuje se sa sniženjem serumske koncentracije mokraćne kiseline, zbog čega se preporučuje barem jedno serviranje mliječnih proizvoda dnevno. Posebno se korisnima smatraju i proteini sirutke, koji dodatno potiču izlučivanje mokraćne kiseline, ali i pomažu u očuvanju mišićne mase, što je važno za opće zdravlje i metabolizam. Uz mliječne proizvode, u prehrani se preporučuju i jaja, koja predstavljaju vrijedan izvor visokokvalitetnih proteina, a ne sadrže purine u količinama koje bi povećavale rizik od gihta - rekla je nutricionistica Brodić.
Voće, većina povrća i cjelovite žitarice sadrže niske koncentracije purina te njihova redovita konzumacija ne povećava rizik od gihta, već doprinosi stabilnijim vrijednostima mokraćne kiseline u krvi.
- Prehrana bogata povrćem, cjelovitim žitaricama i voćem povezuje se s povoljnijim metaboličkim profilom, dok se posebno ističu trešnje i bobičasto voće, za koje neka istraživanja upućuju na potencijalno snižavanje serumske koncentracije mokraćne kiseline - naglašava.
Ne zaboravite na vodu
Hidracija igra ključnu ulogu u regulaciji mokraćne kiseline jer pomaže bubrezima u njezinu izlučivanju. Preporučuje se unos najmanje dvije litre tekućine dnevno, prvenstveno vode i nezaslađenih čajeva. Umjerena konzumacija kave može imati povoljan učinak, dok zaslađena pića i voćni sokovi, osobito oni bogati fruktozom, mogu dodatno povisiti razinu mokraćne kiseline.
- Alkohol ostaje jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika. Pivo i žestoka pića posebno nepovoljno djeluju na metabolizam mokraćne kiseline, dok su male količine suhog vina uz obrok nešto prihvatljivija opcija. Ipak, ključ nije u vrsti alkohola, već u količini i učestalosti konzumacije - uputila je.
Nakon blagdana, povratak redovitim obrocima, povećan unos povrća i tekućine, više kretanja te postupna normalizacija tjelesne mase, ako je potrebno, najčešće su dovoljni za stabilizaciju vrijednosti mokraćne kiseline. Jer - dugoročno gledano - prehrana i stil života imaju daleko veći utjecaj na zdravlje od povremenih blagdanskih odstupanja.
- Najvažnija poruka je da povišena mokraćna kiselina nije problem koji treba ignorirati dok ne zaboli. Ona je signal da organizam traži ravnotežu. Blagdani mogu biti razdoblje uživanja, ali i prilika za svjesnije izbore koji dugoročno štite zdravlje, bez osjećaja odricanja i bez nepotrebnog straha od hrane - zaključila je nutricionistica Ivona Brodić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....