Osobe koje se liječe od bolesti štitnjače često imaju nedostatak minerala i vitamina, navodi se u literaturi. Najčešće se spominju cink, selen, željezo, bakar, inozitol, a od vitamina oni iz skupine B te C i D.
Selen sudjeluje u metabolizmu hormona štitnjače te je jedan od najvažnijih antioksidansa. U prehrani se nalazi u mesu, plodovima mora, cjelovitim žitaricama i ribi. Pokazalo se da liječenje selenom u bolesnika s orbitopatijom uzrokovanom Gravesovom bolešću odgađa progresiju bolesti i poboljšava kvalitetu života. Prema metaanalizi, u usporedbi s placebom, suplementi selena značajno su reducirali razinu antitijela na tiroidnu peroksidazu i tireoglobulinska antitijela, te postoje ograničeni klinički podaci o povoljnom učinku kod pacijenata s Hashimotovim tireoiditisom. Ako se primjenjuje, preporučuje se doza od 55-100 µg/dan.
Niska razina vitamina D povezana je s autoimunim bolestima štitnjače. Vitamin D modulira imunosni odgovor smanjujući proizvodnju proupalnih citokina i stimulirajući proizvodnju protuupalnih citokina (npr. IL-10). Na taj način može utjecati na upalni odgovor u Hashimotovom tireoiditisu.
Jaja, meso, riba
Brojni radovi pokazali su da nadoknada vitamina D kod dvije trećine bolesnika smanjuje razinu protutijela ako se primjenjuje tijekom najmanje tri mjeseca, a može utjecati i na brzinu remisije bolesti kod oboljelih od Gravesove bolesti, što je posljedica imunomodulatornog djelovanja vitamina D3. Doziranje ovisi o razini 25(OH) vitamina D. Vitamin B12 sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima, a ključan je u stvaranju eritrocita i mijelina oko živaca te u sintezi DNK. U hrani ga nalazimo u jajima, mesu i ribi. Njegov nedostatak može dovesti do megaloblastične anemije, a njegova nadoknada može pomoći u smanjenju simptoma anemije i neuropatije.
Inozitol je vitalni nutrijent i važna komponenta staničnih strukturnih lipida. Nedostatak može utjecati na biosintezu i sekreciju hormona štitnjače. Posljednjih godina koristi se u kombinaciji sa selenom i vitaminom D kao suplement u liječenju Hashimotova tireoiditisa, budući da postoje određeni dokazi o učinku na smanjenje razine antitijela kod autoimunih bolesti štitnjače koje se temelje na imunomodulatornom učinku na TSH. Osim kao dodatak prehrani, često u obliku mio-inozitola, prirodno se nalazi u voću, orašastim plodovima, žitaricama i mahunarkama.
Kada se ne preporučuje suplementacija
Cink je esencijalni mineral koji utječe na rad mnogih organa, pa tako i na rad štitnjače. Sudjeluje u sintezi hormona štitnjače i konverziji tiroksina u aktivni oblik, a uz to ima imunomodulatorni i antioksidativni učinak. Nužan je njegov unos hranom, a namirnice bogate cinkom uključuju meso, mlijeko i morske plodove. Suplementacija se preporučuje u bolesnika na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani.
Jod je ključni element u sintezi hormona štitnjače te je nužan za funkciju živčanog sustava. Njegov nedostatak može dovesti do smanjene sinteze hormona štitnjače te do gušavosti. U Hrvatskoj je tijekom povijesti nedostatak joda u hrani uzrokovao endemsku gušavost u Slavoniji i Lici, zbog čega se jodiranje soli provodi još od 1953. godine. Važno je istaknuti da se na našim prostorima prevencija gušavosti provodi adekvatnim jodiranjem soli te da se ne preporučuje dodatna suplementacija jodom, osim putem prehrane.
Prehrana i tjelesna aktivnost
Autoimune bolesti štitnjače skupina su poremećaja u kojima imunosni sustav greškom napada vlastito tkivo, što može dovesti do upale štitnjače i poremećaja proizvodnje hormona. U slučaju pojačanog rada štitnjače (hipertireoza) dolazi do stanja hipermetabolizma, dok u hipotireozi dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma. Najčešće autoimune bolesti štitnjače su Hashimotov tireoiditis (kronični limfocitni tireoiditis) koji nerijetko uzrokuje hipotireozu i Gravesova bolest kod koje dolazi do stvaranja antitijela koja stimuliraju štitnjaču na proizvodnju previše hormona, što dovodi do hipertireoze.
Moderna medicina još nema lijek za autoimunu upalu štitnjače i ne može je spriječiti, no hipotireoza kao posljedica autoimune upale jednostavno se liječi nadomjesnom hormonskom terapijom levotiroksinom. Poremećaji rada štitnjače često su praćeni određenim nutritivnim deficitima, no prije nego što se odlučimo za dodatke prehrani, važno je razmisliti o raznovrsnoj i kvalitetnoj prehrani i baviti se adekvatnom tjelesnom aktivnošću. Usporen metabolizam u hipotireozi može dovesti do pretilosti te je potrebno uravnotežiti prehranu bez drastične redukcije energetskog unosa. Osobe oboljele od hipertireoze zbog hipermetabolizma mogu biti pothranjene te je potrebno osigurati prehranu koja će održati tjelesnu masu, naročito dovoljan unos proteina.
Određene namirnice mogu imati negativan utjecaj na metabolizam štitnjače (goitrogene namirnice kupusnjače - kelj, cvjetača, brokula...) što je moguće spriječiti njihovom adekvatnom termičkom obradom.
Stručnjaci pišu za vas
U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici svjedoče rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih stanja, ali, tako prikriveni, polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja. Potreba za edukacijom o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene suplemenata i dodataka prehrani, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....