Kako naš mozak percipira svijet koji nas okružuje

Tim znanstvenika sa Sveučilišta iz Bochuma pod vodstvom prof. dr. Borisa Suchana i prof. dr. Onura Güntürküna željeli su otkriti područja mozga koji sudjeluju u podijeli svijeta oko nas na kategorije.

Rezultati istraživanja koje su proveli uz pomoć magnetske rezonancije pokazuju kako postoje određena područja mozga koja su aktivna kada se primjenjuje strategija za kategorizaciju.

Prilikom kategorizacije najaktivnija je lijeva sfera, odnosno moždane vijuge u tom dijelu mozga su najaktivnije. To je područje zaduženo za prepoznavanje apstraktnih slika te ima važnu ulogu u pohrani i dohvatu sjećanja. Razmišljanje u kategorijama pomaže mozgu u "uvođenju reda" u svijet koji nas okružuje, a koji se neprestano mijenja. Takvim "automatskim" kategoriziranjem smanjujemo opterećenja mozga velikom količinom informacija.

Pri tome kognitivni znanstvenici razlikuju dvije glavne strategije kojima se postiže kategorizacija, a to su strategija primjera i strategija prototipa. Primjerice, kada želimo saznati pripada li određena životinja koju vidimo u skupinu ptica, prvotno koristimo strategiju prototipa i uspoređujemo ju s apstraktnim pojmom „ptice“. Mozak u tom koraku definira značajke kao što su kljun, perje ili recimo sposobnost letenja. No, ukoliko se mozak susretne s iznimkom poput npr. pingvina, takva strategija nema koristi. U tom slučaju mozak primjenjuje strategiju primjera te objek uspoređuje s ostalim primjerima i na temelju toga ga pridodaje u određenu kategoriju.

Zanimljivo je i to da su, unatoč tome što je prilikom ove misaone aktivnosti lijeva strana mozga aktivnija, zapravo obje hemisfere vrlo aktivne te da između njih dolazi do razmjene "podataka". Drugim riječima, kognitivni procesi ne mogu biti uredno odrađeni ukoliko hemisfere rade odvojeno.