JEDNA NAMIRNICA KOD SVIH UVIJEK ZAVRŠI U KOŠU: 10 jednostavnih koraka kojima možemo smanjiti količinu hrane koju bacamo

Piše: Angelina Paić, sveučilišni specijalist nutricionizma

Svjetski dan hrane (World Food Day) obilježava se svake godine dana 16. listopada na dan osnutka Svjetske zdravstvene organizacije FAO (Food and Agriculture Organization).

FAO - Svjetsku zdravstvenu organizaciju osnovali su Ujedinjeni narodi 1945. godine. Svjetski dan hrane proglašen je 1979. godine i obilježava se od 1980. godine zbog toga što je hrana preduvjet ljudskog opstanka i blagostanja te temeljna ljudska potreba. Na taj dan se podsjeća na važnost hrane i činjenicu da još uvijek u svijetu nema dovoljno hrane za sve.

Tema Svjetskog dana hrane 2019. je "Naše djelovanje je naša budućnost." (eng. Our Action are our Future) Zdrava prehrana za svijet! Usredotočena je na rješavanje gladi u svijetu. Zbog globalizacije, urbanizacije i rasta dohotka mijenjaju se naše životne i prehrambene navike. U urbanim područjima ljudi sve manje kuhaju i troše vrijeme na pripremu hrane ili jela jer se oslanjaju na gotovu hranu, supermarkete, brzu hranu, uličnu hranu itd.

Umjesto sezonske hrane bogate vlaknima i biljnom hranom prebacili smo se na konzumiranje rafinirane hrane pune škroba, šećera, masti, soli; konzumiramo previše mesa i mesnih prerađevina itd.

Zbog nezdrave prehrane i sjedilačkog načina života pretilost kod ljudi raste u razvijenim zemljama s niskim prihodima. Prema FAO-u, 670 milijuna odraslih i 120 milijuna djevojčica i dječaka dobne skupine od 5 do 18 godina su pretili, a 40 milijuna djece mlađe od 5 godina ima prekomjernu težinu. Oko 820 milijuna ljudi pati od gladi. S jedne strane svijeta raste broj pretilih,a na drugom kraju svijeta djeca i odrasli umiru od gladi.

Zdrava prehrana bi trebala biti pravo svih nas i naša odgovornost!

No ono što godinama mene na ovaj dan posebno podsjeti je koliko hrane svakodnevno bacamo i kako bi osim edukacije o zdravoj prehrani trebali češće se educirati kako smanjiti otpad u kućanstvu. Podaci koje imamo su zastrašujući!

Slična je situacija u Hrvatskoj, gdje se godišnje baci približno 400 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane, dok su istovremeno police socijalnih samoposluga poluprazne ili prazne.

Najviše se hrane baca u domaćinstvima (53 %) i procesima prerade hrane (19 %), što čini 72 % ukupno bačene hrane. Slijede gubici ili bacanje hrane u primarnoj proizvodnji (poljoprivredi, ribarstvu) te ugostiteljstvu i trgovačkom sektoru: veleprodaji i maloprodaji.

Kako spriječiti bacanje hrane u kućanstvu

Bacanje hrane je veliki i kompleksan problem; uz hranu dolazi i ambalaža, čime planet gomilamo plastikom i smećem. Ono što se u većini kućanstava naviše baca je, pazite sad - kruh. A ne bi trebalo tako biti jer kruh možemo iskoristiti na više načina. Možemo ga zamrznuti, možemo ga tostirati i napraviti dvopek. Tako ćemo mu produžiti trajanje. Možemo ga izrezati na kockice i posušiti te prepeći prije konzumacije na maslacu i dodati u krem juhe. Možemo ga samljeti u prezle. Najgore je pustiti ga da se upljesnivi i baciti.

Drugo što se najčešće baca su ostatci od kuhanja. Treba biti ekonomičan i racionalno pripremati porcije. Ili, ako smo skuhali previše, višak zalediti.

Kažu da čak 25 do 30 % svježeg voća i povrća završi u smeću. Zato ne kupujte unaprijed zapakirane velike količine voća ili povrća, već u rinfuzi uzmite onoliko koliko vam treba. Većinu voća je najbolje čuvati u frižideru. Izuzetak je tropsko voće, kao što su, primjerice, banane. Nakon branja, voće i povrće postepeno gubi svoju prirodnu sposobnost obrane od mikroorganizama. U plodovima i drugim jestivim dijelovima se nastavljaju fiziološke aktivnosti koje su praćene određenim biokemijskim reakcijama, a koje mogu izazvati ili ubrzati kvarenje. Kvarenje svježeg voća i povrća tijekom transporta i/li skladištenja je posljedica respiracije. Najčešći načini za usporavanje ovih procesa su: hlađenje i smanjenje udjela kisika u okolini.

Kako čuvati pojedino voće i povrće

Jabuke ispuštaju etilen, koji ubrzava sazrijevanje ostalog voća i povrća, pa ih nije zgodno miješati s ostalim voćem i povrćem.

Krumpir i luk također nemojte držati zajedno, jer se brže kvare.

Uvijek kada primijetite voće ili povrće koje je trulo, odmah ga odstranite od zdravih namirnica. Od omekšanog voća možemo napraviti sokove, frape, kompot ili smoothie.

A kada idemo u nabavku, vrlo je važna planirana kupnja.

Ako je nešto na akciji i lako pokvarljivo, nemojte gomilati zalihe. U frižideru uvijek u prvim redovima, kao i u ostavi na policama, slažite prvo one namirnice koje imaju najkraći rok trajanja. Ne bacajte namirnice na kojima piše "najbolje upotrijebiti do", nego, ako im je i istekao rok, probajte, ako nisu izgubile okus i miris - takav je proizvod sasvim siguran za konzumaciju.

Dozvolite da još jednom istaknem kako se u Hrvatskoj godišnje baci približno 400 tisuća tona zdravstveno ispravne hrane, a broj socijalno ugroženih obitelji koje gladuju raste. Razmislite ima li u vašem susjedstvu neka obitelj ili starija osoba s kojom možete podijeliti višak hrane!

I na kraju slijedite ovih 10 savjeta i smanjenje bacanja hrane u svom kućanstvu:

1. Planirajte kupnju.
2. Provjerite datume kada kupujete veće količine namirnica i radite zalihe.
3. Vodite računa o značenju datuma na oznakama: "upotrijebiti do" znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje do navedenog datuma, dok "najbolje upotrijebiti do" označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu. Prehrambeni proiz­vodi sigurni su za uporabu i nakon datuma nave­denog na oznaci "najbolje upotrijebiti do".
4. Vodite računa o svom proračunu, ne rasipajte novac.
5. Pravilno održavajte hladnjak na temperature od 1 do 5° C.
6. Vodite računa o pravilnom skladištenju namirnica.
7. Poslužujte manje količine hrane.
8. Višak hrane ne bacajte u smeće, već je sljedeći dan iskoristite za ručak ili večeru, ili zamrznite!
9. Pretvorite ostatke hrane u kompost i gnojivo.
10. Donirajte višak hrane.

Angelinu možete pratiti i na Instagramu.