U Japanu je poznat izraz "Hara hachi bu" (jedite dok ne budete 80 posto siti) koji je nastao na otoku Okinawi, gdje ljudi slijede ovaj savjet kako bi kontrolirali svoje prehrambene navike. Imaju jednu od najnižih stopa srčanih bolesti, raka i moždanog udara te prilično dug životni vijek. Mnoga su istraživanja dosad pokazala da je ovaj pristup koristan jer nas upućuje da prestanemo jesti kada smo samo malo siti.
Novo istraživanje
Nova velika američka studija objavljena u magazinu Nature sugerira da su za naše zdravlje vrlo korisne metaboličke promjene i smanjena tjelesna masa kao nuspojave ograničenja kalorija. Smanjenje kalorija za 40 posto dalo je najduži porast dugovječnosti, ali povremeni post i manje ozbiljno ograničenje kalorija također su povećali prosječan životni vijek. Miševi na dijeti također su pokazali povoljne metaboličke promjene, poput smanjenja tjelesne masti i razine šećera u krvi. Međutim, učinci ograničenja prehrane na metabolizam i životni vijek nisu se uvijek pokazali sigurnom kartom za povećanje dugovječnosti. Na iznenađenje autora, miševi koji su izgubili najviše kilograma obično su umirali mlađi od životinja koje su izgubile relativno skroman udio tjelesne mase.
Uloga gena
To sugerira da procesi izvan metaboličke regulacije utječu na reakciju tijela na ograničenje kalorija. Najvažnije za produljenje životnog vijeka bile su osobine povezane s imunološkim zdravljem i funkcijom crvenih krvnih stanica. Genetika je, izvještavaju autori, odigrala daleko veću ulogu u tome što su miševi doživjeli duboku starost. Miševi koji su zadržali idealnu težinu i tijekom stresnih razdoblja, kao i oni s većim udjelom bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije i manjom varijacijom u veličini crvenih krvnih stanica, imali su velike šanse da žive dulje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....