Dr. Josip Staničić

 FOTOGRAFIJE: DAVOR PONGRACIC/CROPIX
Riječ stručnjaka

Dr. Josip Staničić, spec. nuklearne medicine upozorava na opasnosti samoinicijativnog uzimanja tableta joda

Stručnjak nam je pojasnio kako zračenje djeluje na štitnjaču i kakva je uloga joda

Kod “ozračivanja” štitnjače prvenstveno podrazumijevamo nakupljanje radioaktivnog joda u stanicama štitnjače, čije tzv. beta zračenje - visoko energizirani elektroni emitirani iz jezgre atoma - mogu dovesti do oštećenja DNA lanca same stanice. Kako objašnjava Josip Staničić, dr. med.,spec. nuklearne medicine iz Poliklinike Perić-Staničić, problem se događa isključivo ako prilikom reparacije DNA lanca dođe do pogrešne reparacije, odnosno mutacije, što može inducirati karcinogenezu u stanicama.

- Važno je napomenuti da stanice štitnjače fiziološki nakupljaju i koncentriraju jod koji je ključan sastavni dio hormona štitnjače - bez joda nema sinteze hormona štitnjače. S obzirom na to da su svi izotopi joda u svojim kemijskim svojstvima u potpunosti identični, stanice štitnjače ne vide razliku između “običnog”, stabilnog joda i radioaktivnog joda koji u slučaju nuklearnog incidenta može kontaminirati tlo, vodu i hranu te ući u organizam i nakupljati se u štitnjači - naglašava dr. Staničić.


Radioaktivni jod koristimo u medicini

Dr. Staničić ističe i da se zračenje radioaktivnim jodom koristi u medicinske svrhe s vrlo visokim “aktivitetima” radionuklida, prvenstveno kod liječenja hipertireoze i toksičnog adenoma u štitnjači.

- U ovom specifičnom slučaju ne dolazi do mutacije DNA već do smrti same stanice čime se navedene bolesti vrlo efikasno liječe - kaže dr. Staničić.

- Radioaktivni element joda (radionuklid joda, radionuklid 131I), produkt je radioaktivnog raspada uranija i njegovo vrijeme poluraspada je u prosjeku malo više od 8 dana, tako da nakon nuklearnog incidenta može dospjeti u stanice štitnjače s posljedičnim mutacijama. Černobilska katastrofa 1986. godine nam je pokazala da je u kliničkoj praksi karcinogeneza tumora štitnjače nakon kontaminacije radionuklidom 131I bila prisutna gotovo isključivo kod osoba koji su u trenutku “ozračenja” bili djeca ili fetusi. Kod ovih osoba su se karcinomi štitnjače dijagnosticirali u najvećem dijelu tijekom idućih 5-15 godina - objašnjava dr. Staničić.


Kako zaštititi štitnjaču od zračenja

- Prevencija nakupljanja radioaktivnog joda provodi se pomoću jodne profilakse, tj. uzimanjem suprafizioloških doza elementarnog stabilnog (neradioaktivnog) joda preko tablete kalijevog jodida, i to u količinama joda koje su preko 500 puta više u odnosu na preporučeni dnevni unos joda. Na ovaj način se štitnjača zasićuje jodom tako da se tijekom idućih dana nakon uzimanja gotovo u potpunosti blokira nakupljanje joda u bilo kojem obliku u štitnjači, pa tako i onog radioaktivnog - kaže dr. Staničić.

Kalijev jodid se uzima samo pod vodstvom stručnjaka i u točno propisano vrijeme i dozu, inače može biti štetan za štitnjaču.


Kada se primjenjuje jodna profilaksa

Tablete treba uzeti neposredno prije ili unutar 1-2 sata nakon izloženosti radioaktivnom jodu. S obzirom na to da su pod najvećim rizikom karcinoma štitnjače u slučaju izlaganju radioaktivnom jodu fetusi, novorođenčad i djeca, profilaksa je prvenstveno indicirana kod trudnica, novorođenčadi, djece i adolescenata.

- Primjena jodne profilakse nije preporučena u osoba starijih od 40 godina, jer kod njih nije uočen povećani rizik karcinoma štitnjače nakon izloženosti radioaktivnom jodu - kaže dr. Staničić i upozorava na opasnosti samoinicijativnog uzimanja tableta joda, za kojima je nastala prava pomama zbog straha od ratnih napada.


Nuspojave jodne profilakse

- Apsolutno se ne preporučuje dugotrajno uzimanje ovako visokih količina joda zbog pojave mogućih nuspojava, prvenstveno poremećaja funkcije štitnjače i tireoiditisa. Jodna profilaksa pruža zaštitu od izlaganja radioaktivnom jodu u trajanju od 24 do 36 sati nakon uzimanja tablete, tako da se preporučuje uzimanje jedne do eventualno dvije doze tijekom dva dana - kaže dr. Staničić.

S obzirom na to da štitnjača akumulira i koncentrira isključivo jod, što se štitnjače tiče nas ne trebaju direktno brinuti drugi radionuklidi. Ipak, u slučaju bilo kakvog nuklearnog incidenta, kaže dr. Staničić, treba biti ekstremno oprezan jer postoje drugi oblici ionizirajućeg zračenja i drugi radionuklidi koji takve oblike zračenja mogu emitirati, a mogu biti ekstremno opasni za bilo koji živi organizam, značajno opasniji od radioaktivnog joda.

Linker
24. studeni 2024 23:07