Čak 70 posto ljudi vjeruje barem jednoj lažnoj zdravstvenoj vijesti ili mitu. Jeste li i vi među njima?

Mislite da je nepovjerenje u lijekove, cjepiva ili tehnike koje čine hranu sigurnom za jelo relativno ograničena pojava? U krivu ste: čak sedam od 10 ljudi uvjereno je da je barem jedna od najraširenijih lažnih informacija o zdravlju i prehrani istinita. To je istaknuto analizom više od 16.000 sudionika iz 16 različitih zemalja, koji su zamoljeni da objasne vjeruju li u tvrdnje poput „svježe mlijeko je zdravije od pasteriziranog mlijeka”, „rizici cijepljenja djece nadmašuju koristi” ili „fluor u vodi je štetan”. Iznenađujući nalazi izvješća međunarodne tvrtke za komunikacije i odnose s javnošću Edelman, koja godišnje priprema izvješće o globalnom povjerenju unutar određenih sektora, objavljeni su u članku u časopisu Nature.

Čak sedam od 10 ljudi uvjereno je da je barem jedna od najraširenijih lažnih informacija o zdravlju i prehrani istinita

MILJAN ZIVKOVIC/SHUTTERSTOCK

Mnogi vjeruju neistinama

Sudionici su zamoljeni da navedu smatraju li tri gore navedene tvrdnje, uz tvrdnje „životinjski proteini su zdraviji od biljnih proteina”, „cjepiva se koriste za kontrolu populacije” i „paracetamol koji se koristi tijekom trudnoće uzrokuje autizam”, istinitima ili lažnima ili ne mogu li odrediti vjeruju li u njih. Za svaku od šest kontroverznih tvrdnji, između 25 i 32 posto ispitanika reklo je da su uvjereni da je tvrdnja istinita, a između 17 i 33 posto ispitanika reklo je da nisu sigurni u njezinu istinitost. Sedam od deset ljudi reklo je da vjeruje barem jednoj od ovih izjava.

Neupućenost ili?

U tome ulogu ima i politika, ali samo do određene mjere. Naime, mnoge od navedenih tvrdnji podržao je i sam američki ministar zdravstva i socijalnih usluga Robert F. Kennedy Jr. No, istraživanje se nije usredotočilo samo na SAD. U većini zemalja u kojima je provedena analiza (neke od uključenih zemalja su Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, Brazil, Indija i Južna Afrika), barem polovica ispitanika vjerovala je u jednu ili više tih tvrdnji.

Što se tiče utjecaja prethodnog obrazovanja, zanimljivo je primijetiti da su osobe koje su rekle da vjeruju u tri ili više ovih kontroverznih tvrdnji imale jednaku vjerojatnost da su pohađale fakultet ili se informirale o zdravlju kao i oni najskeptičniji. Stoga nije nužno istina da morate biti slabo obrazovani ili slabo informirani da biste upali u zamku dezinformacija.

Previše buke

Čini se da je problem, više od razine obrazovanja, obilje kontradiktornih informacija kojima smo stalno preplavljeni u informacijskom krajoliku, kako na društvenim mrežama tako i offline. U toj pozadinskoj buci teško se snalaziti i još teže znati kome vjerovati. Povjerenje u znanost i znanstvenike i dalje se čini visokim. U SAD-u, u nedavnoj analizi Pew Research Centra koju je objavio časopis Nature, 77 posto ljudi reklo je da vjeruje da znanstvenici djeluju za dobrobit građana, dok povjerenje u političare i poslovne ljude nije toliko široko rasprostranjeno. Međutim, znanstvenici nisu jedini kojima građani vjeruju. Ljudi sve više vjeruju čak i manje kvalificiranim ili nekvalificiranim glasovima, poput onih zdravstvenih influencera s velikim brojem pratitelja i malo obrazovanja. Ova mješavina manje pouzdanih glasova olakšava odstupanje od znanstvene istine. Zbog toga je važno da znanstvenici nauče komunicirati izravno i razumljivo putem svih medija, uključujući i one manje akademske.