Budite li se sve ranije nakon 60.? Stručnjaci otkrivaju koliko sna vam doista treba svake noći

S godinama se mnogi počinju buditi ranije nego prije, ponekad i bez alarma. Netko tko je nekoć bez problema spavao do osam ujutro odjednom već u pet ili šest gleda u strop, dok mu se navečer oči sklapaju prije završetka omiljene serije. Takva promjena može izazvati zabrinutost, osobito zato što znamo koliko je san važan za pamćenje, zdravlje srca i očuvanje mozga. No ranije buđenje nakon 60. godine ne znači nužno da nešto nije u redu.

Kvalitetan san jedna je od najvažnijih navika za kratkoročno i dugoročno zdravlje. Već nakon samo jedne loše prospavane noći možemo primijetiti slabiju koncentraciju, sporije reakcije, izraženiji mentalni umor i lošije raspoloženje. Istraživanja pokazuju da nedostatak sna smanjuje sposobnost održavanja pažnje, otežava donošenje odluka te pojačava negativne emocije.

Dugotrajni manjak sna može imati još ozbiljnije posljedice. Povezuje se s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i pretilosti te s bržim kognitivnim propadanjem. Upravo zato mnogi ljudi nakon 60. godine pretpostavljaju da bi trebali spavati više nego u mlađoj dobi, kako bi dodatno zaštitili mozak. Međutim, stručnjaci ističu da se potrebe za snom u starijoj dobi ne povećavaju dramatično.

Starijima od 60, odnosno 65 godina, u pravilu se preporučuje između sedam i osam sati sna svake noći. To je nešto uži raspon od preporuke za odrasle od 18 do 64 godine, kojima se najčešće savjetuje između sedam i devet sati.

Prema riječima stručnjakinje za spavanje dr. Natalie Dautovich, upravo se sedam do osam sati sna povezuje s najboljim fizičkim, psihičkim i kognitivnim zdravljem većine starijih osoba. Tijekom sna mozak učvršćuje sjećanja, obrađuje nove informacije i uklanja metabolički otpad koji se nakuplja tijekom dana.

Ljudi koji redovito dobro spavaju u pravilu postižu bolje rezultate u zadacima koji uključuju pažnju, pamćenje i učenje. San ne može jamčiti da se kognitivni pad neće pojaviti, ali je važan dio životnog stila koji uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, društvene kontakte i brigu o zdravlju srca i krvnih žila.

San je također vrijeme u kojem se tijelo duboko opušta i obnavlja unutarnje sustave, dok nam snovi pomažu u obradi iskustava i novih informacija. Dugoročna istraživanja pokazuju da se nekvalitetan san povezuje ne samo s većom učestalošću kognitivnog pada i depresije nego i s većim rizikom od poteškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti te s češćim padovima u starijoj

dobi.

Zašto se onda mnogi ljudi nakon 60. godine prirodno bude ranije?

Glavni je razlog promjena cirkadijalnog ritma, odnosno unutarnjeg biološkog sata. S godinama se taj ritam postupno pomiče prema ranijem dijelu dana. Starije osobe zato često postaju pospane ranije navečer, ali se u skladu s tim ranije bude ujutro. Istodobno san može postati plići i isprekidaniji. Ljudi se češće bude tijekom noći, a ponekad im je teže ponovno zaspati. Najveći dio dubokog sna ionako se odvija u prvoj polovici noći, dok ga je u drugom dijelu manje, zbog čega se pred jutro lakše budimo.

Gerontologinja i bihevioralna znanstvenica dr. Heidi Ewen objašnjava da mnoge starije osobe tijekom noći spavaju nešto kraće, a zatim poslijepodne odrijemaju. Takav obrazac nije nužno loš niti neprirodan. Prema njezinim riječima, tijelo je možda upravo tako i zamišljeno funkcionirati, no zahtjevi posla, obitelji i društvenog života često nas godinama prisiljavaju na drukčiji raspored.

Kada ljudi odu u mirovinu ili djeca odrastu, tijelo se može vratiti vlastitom prirodnijem ritmu. Mnogi tada čak navode da se osjećaju odmornije nego ranije u životu, iako se bude ranije. Ne postoji jedno idealno vrijeme u koje bi se svi stariji od 60 trebali buditi. Važnije je osjećate li se nakon buđenja odmorno, bistro i sposobno normalno funkcionirati tijekom dana. Cirkadijalni ritam, međutim, voli dosljednost, pa je korisno odlaziti na počinak i buditi se otprilike u isto vrijeme svaki dan, uključujući vikende.

Ranije buđenje samo po sebi stoga nije razlog za zabrinutost. Problem nastaje ako se redovito budite neodmoreni, ako ne uspijevate skupiti sedam do osam sati sna ili vas tijekom dana prati izrazita pospanost. Stručnjaci upozoravaju da loš san nije neizbježan dio starenja. Kroničnu nesanicu, glasno hrkanje, prekide disanja tijekom noći ili pretjeranu dnevnu pospanost ne bi trebalo ignorirati. Takvi simptomi mogu upućivati na poremećaje spavanja, uključujući apneju, koji se u mnogim slučajevima mogu uspješno liječiti.

Na san mogu pozitivno utjecati i male svakodnevne promjene. Redovit raspored spavanja, izlaganje jutarnjem svjetlu, svakodnevno kretanje i smanjivanje izloženosti jakom svjetlu i ekranima navečer mogu donijeti primjetnu korist.

Dovoljno sna nije važno samo kako bismo sutradan imali više energije. Ono štiti raspoloženje, pamćenje, imunološki sustav i zdravlje srca. Ako se nakon 60. budite ranije nego nekada, ali ste tijekom dana odmorni i funkcionalni, vrlo je moguće da se vaš unutarnji sat samo prilagodio novoj životnoj fazi.