Ovih sedam koraka ne smijete izostaviti ako krvni tlak mjerite kod kuće

Povišen krvni tlak ili hipertenzija ozbiljno je medicinsko stanje koje značajno povećava rizik od bolesti srca, mozga, bubrega i drugih organa. Visoke vrijednosti krvnoga tlaka često se zamijete tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima. Stoga je od velike važnosti prepoznavanje ranih simptoma i redovite kontrole krvnog tlaka, piše HZJZ.

Procjenjuje se da je 2024. godine oko 1,4 milijarde odraslih osoba u dobi od 30 do 79 godina u svijetu imalo hipertenziju, što predstavlja 33 posto populacije u toj dobnoj skupini.

I u Hrvatskoj su u 2024. godini hipertenzivne bolesti bile na drugom mjestu od deset vodećih uzroka smrti. Zabilježeno je 5 321 osoba umrlih od hipertenzivne bolesti, od čega je 1 969 muškaraca i 3 352 žene.

Koje vrijednosti ukazuju na povišeni tlak?

Hipertenzija je stanje u kojem je trajno povišen gornji (sistolički) tlak iznad 140 mmHg i/ili u kojem je trajno povišen donji (dijastolički) tlak iznad 90 mmHg. Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Za dijagnozu hipertenzije potrebno je na ispravan način više puta kroz dulje vrijeme, u mirovanju, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mmHg.

Upute za pravilno mjerenje krvnog tlaka:

• Ne jedite niti pijte ništa 30 minuta prije mjerenja krvnog tlaka.
• Ispraznite mjehur prije mjerenja.
• Sjednite u udobnu stolicu s naslonom za leđa i umirite se najmanje 5 minuta prije mjerenja.
• Postavite oba stopala ravno na pod (noge ne smiju biti prekrižene).
• Ruku s manžetom položite na stol u visini prsa.
• Manžeta mora biti prikladne veličine jer, ako nije, može se dogoditi greška u mjerenju. Također, treba biti postavljena na golu kožu, ne preko odjeće.
• Ne razgovarajte za vrijeme mjerenja krvnog tlaka.

Povišen tlak godinama ne mora pokazivati simptome te se zbog toga i zove tihi ubojica. No, ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Čimbenici rizika uključuju nezdravu prehranu obilježenu prekomjernim unosom soli, zasićenih i transmasnih kiselina te nedovoljnim unosom voća i povrća, tjelesnu neaktivnost, pušenje i konzumaciju alkohola, prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost, kao i zagađenje zraka, koje se ističe kao najznačajniji okolišni čimbenik.

Kalij, vlakna i antioksidansi iz voća i povrća poboljšavaju rad krvnih žila i smanjuju učinak soli u organizmu.

Branimir Dobes/Shutterstock.

Može li se spriječiti hipertenzija?

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju i snižavanje povišenog krvnog tlaka su:

• jesti više povrća i voća,
• manje sjediti,
• biti tjelesno aktivniji, primjerice hodati, trčati, plivati, plesati ili raditi vježbe snage poput dizanja utega,
• imati najmanje 150 minuta tjedno umjerene aerobne aktivnosti ili 75 minuta intenzivne aktivnosti,
• raditi vježbe snage dva ili više dana u tjednu,
• smanjiti tjelesnu težinu ako postoji prekomjerna težina ili pretilost,
• uzimati lijekove prema uputama zdravstvenog djelatnika,
• redovito dolaziti na liječničke preglede.

Izloženost stresu također je povezana s povišenim krvnim tlakom. Pokušajte smanjiti izloženost stresnim situacijama – nađite aktivnosti koje vas opuštaju i pomažu smanjiti stres te ih uključite u svoju svakodnevicu.