Postoji li ovisnička osobnost? Jesu li neki ljudi zaista skloniji alkoholizmu, narkomaniji, kockanju...

Izraz "ovisnička osobnost" često se koristi, a opisuje ljude koji lako mogu postati ovisnici na neki način. Primjerice, većina ljudi može popiti koktel, zapaliti cigaretu ili kockati jednu večer, a da se ne navuku, dok je onima s ovisničkom osobnosti dovoljan jedan gutljaj, dim ili srećka da upadnu u krug ovisnosti.

Jesu li neki ljudi skloniji razvoju ovisnosti?

Stručnjaci primjećuju da postoje neke poveznice između određenih crta ličnosti i ovisnosti, ali to je puno kompleksnije nego što ukazuje koncept o "ovisničkoj osobnosti".

Mark Griffiths, ugledni profesor bihevioralne ovisnosti na Sveučilištu Nottingham Trent u Velikoj Britaniji, ističe da je "ovisnička osobnost" potpuni mit.

- Da bi postojala stvar kao što je ovisnička osobnost, to bi trebalo značiti da postoji osobina koja predviđa ovisnost, i to samo ovisnost. Nema znanstvenih dokaza o tome - kaže Griffiths.

To je crno-bijeli način razmišljanja o nečemu što je zaista kompleksno, kaže dr. med. Anshul Swami, psihijatar za mentalne bolesti odraslih osoba u bolnici Nightingale u Londonu.

To ne znači da određene osobine ličnosti nisu povezane sa stjecanjem, razvojem i održavanjem ovisničkog ponašanja, kaže Griffiths.

Primjerice, neuroticizam se često povezuje s mnogim oblicima ovisnosti. Neuroticizam je jedan od velikih pet osobina ličnosti i definira se kao stupanj u kojem osoba reagira na percipirane prijetnje i stresne situacije. Visoko neurotični ljudi su anksiozni i skloni negativnim mislima. Prema analizi 175 studija, narkomanija je povezana s visokim razinama neurotičnosti i niskim razinama savjesnosti (stupanj u kojem osoba pokazuje samokontrolu). Isto tako, istraživanja su pokazala da bihevioralna ovisnost, poput ovisnosti internetu, vježbanju i kupovini, su povezana s neuroticizmom.

- Ako ste neurotični, visoko ste anksiozni. Ljudi imaju tendenciju koristiti ovisnička ponašanja i supstance kao metodu upravljanja svojim neurotičnim osobinama. Većina ovisnosti zapravo u pozadini ima veće probleme, poput depresije ili neuroticizma, s kojima se osoba ne suočava - kaže Griffiths.

Ali ne postoji istraživanje koje pokazuje da svi ljudi s ovisnostima pate od neuroticizma, kaže Griffiths.

- Mogu pronaći mnogo ljudi koji su neurotični, a nisu ovisnici. Neuroticizam je povezan s ovisnošću, ali je ne predviđa - dodao je.

Hamilton ističe kako je zaista teško istaknuti što dolazi prvo kad je u pitanju narkomanija.

- Je li neuroticizam naveo osobu na drogu ili im je njihova ovisnost o kokainu tijekom dugo vremena smanjila raspoloženje? - objašnjava Hamilton.

Što sve utječe na ovisnost?

Istraživanja pokazuju da na ovisnost mogu utjecati genetika i brojni vanjski faktori, kao što su društveni pritisak, rana izloženost supstancama i fizičko ili seksualno zlostavljanje.

Studija iz 2018. pokazala je da se drevni retrovirus HK2, koji se nalazi blizu gena uključenog u otpuštanje kemikalije dopamin, češće nalazi kod ovisnika o drogama. Osobe s narkomanijom imale su do dva do tri puta veću vjerojatnost da će HK2 biti integriran u njihov genom, što ukazuje na jaku povezanost s ovisnošću, zaključili su istraživači.

No, Swami ističe da ova studija ne pruža nikakve dokaze o tome da neki ljudi imaju ovisničku osobnosti, a drugi ne.

Još jedan faktor rizika je spol. Prema podacima iz 2020. o spolu liječenih ovisnika o drogama, većinu čine muškarci (omjer muškaraca i žena 5,3:1,0), piše HZJZ. Slični podaci su u cijeloj Europi. No Hamilton upozorava da bi mogli postojati značajni nedostaci u podacima jer je manje vjerojatno da će žene tražiti liječenje zbog problema s brigom o djeci i stigmi. Isto tako, postoji još jedan faktor rizika kod muškaraca, impulzivnost, a ona je povezana s ovisnošću.

- Muškarci, posebno tinejdžeri, skloniji su riziku i impulzivniji su - kaže Hamilton.

Nadalje, istraživanja pokazuju da okolina i odgoj osobe također snažno utječu na rizik od ovisnosti. Jedno je istraživanje pokazalo da su korisnici opijata imali 2,7 puta veću vjerojatnost povijest zlostavljanja u djetinjstvu, bilo seksualnog, fizičkog ili oboje, nego oni koji ne koriste opijate.

Ljudi koji su doživjeli nepovoljna iskustva u djetinjstvu, poput fizičkog, seksualnog ili emocionalnog zlostavljanja ili gubitka roditelja, imali su tri puta veću vjerojatnost od razvoja problema s alkoholom u odrasloj dobi, prema studiji iz 2022. godine.

- Psihosocijalni faktori poput nasilja, seksualnog zlostavljanja i emotivnog zanemarivanja su izrazito povezana s ovisnošću. Mnogi ljudi će reći "Imam povijest ovisnosti, to je zbog moje genetike". Ali kad pogledate njihovu prošlost, ustanovit ćete da je bilo puno pijenja, zanemarivanja, zlostavljanja, traume i uskraćenosti. To se prenosilo s koljena na koljeno i isplivalo na površinu kao ovisnost - objašnjava Swami.

Koji je zaključak?

Unatoč tome što nema znanstvenih dokaza, izraz "ovisnička osobnost" mnogi nastavljaju koristiti, što nije dobro.

- Moramo biti oprezni s jezikom jer ga ljudi internaliziraju. Ideja o ovisničkoj osobnosti lišava vas svake nade i govori da je to putanja kojom morate ići te da nemate kontrolu nad njom - kaže Hamilton.

Swami se slaže da je koncept nerealno fatalan.

- To sprječava ljude da preuzmu odgovornost nad svojim problemom i pronađu konstruktivna rješenja - kaže on.

Griffiths kaže da bi i mnogi ovisnici mogli takav koncept koristiti kao opravdanje za svoje ponašanje.

- Ovisnosti su vrlo složene biološke, psihološke, socijalne bolesti, baš kao i svaka druga bolest na planetu. Svi traže jednostavan odgovor, ali ga nema - zaključuje Swami.