Nedavno mi je jedna klijentica tijekom terapijskog susreta postavila pitanje koje mi se danima vraćalo u mislima: “Što danas uopće znači kada za nekoga kažemo da je toksičan?”
Upravo me to pitanje potaknulo da ovu temu pokušam sagledati kroz terapeutsku perspektivu, jer riječ “toksično” danas koristimo gotovo svakodnevno - za ljude, veze, obitelji, poslove i odnose, a rijetko zastanemo i zapitamo se što zapravo stoji iza tog pojma. Kada malo dublje zastanemo nad tim pitanjem, postaje jasno da “toksično” nije samo etiketa kojom opisujemo druge, nego način na koji imenujemo iskustvo koje u nama ostaje nakon odnosa.
I doista, riječ “toksično” postala je jedna od najčešće korištenih riječi kada govorimo o odnosima i mentalnom zdravlju. Dovoljna je jedna neugodna situacija, konflikt ili razočaranje da nekoga proglasimo “toksičnim”. No iza tog pojma često stoji mnogo više od jedne svađe, loše komunikacije ili teškog karaktera.
Važno je pritom razumjeti da se toksičnost rijetko javlja kroz jedan izolirani događaj. Ona se, u pravilu, gradi postupno kroz ponavljajuće obrasce koji s vremenom postaju “normalni” unutar odnosa.
Kako prepoznati da odnos nije zdrav?
Upravo zato ljudi često ne prepoznaju odmah da se nalaze u emocionalno štetnom odnosu. Naizgled, sve može djelovati sasvim uobičajeno, pa čak i stabilno. No ispod površine, takvi odnosi često nose suptilne obrasce koji se ponavljaju:
- stalno omalovažavanje “u šali”
- osjećaj da nikada nismo dovoljno dobri
- emocionalne ucjene
- ignoriranje granica
- manipulacija osjećajem krivnje
- potreba za kontrolom
- emocionalna nedostupnost
- stalni oprez u komunikaciji
S vremenom osoba počinje gubiti sigurnost u vlastitu percepciju. Počinje se pitati pretjeruje li, je li preosjetljiva ili sama izaziva probleme. Upravo ta unutarnja zbunjenost često je jedan od najvažnijih signala da odnos nije zdrav. Ono što dodatno otežava prepoznavanje jest činjenica da se takvi obrasci rijetko pojave naglo. Oni se postupno uvode u odnos, sve dok ne postanu dio svakodnevice.
Toksični nisu samo ljudi – ponekad su to i okruženja
Ako ovaj obrazac proširimo, postaje jasno da toksičnost nije ograničena samo na pojedince. Ona se može razviti i u cijelim sustavima - obiteljima, radnim kolektivima ili društvenim okruženjima. U takvim sredinama često vlada atmosfera napetosti, kritike ili emocionalne hladnoće. Osoba tada ne mora biti u izravnom konfliktu da bi osjećala pritisak, dovoljno je da stalno “osjeća opasnost u zraku”. Postoje okruženja u kojima se ljudi ne mogu opustiti. U kojima stalno paze što će reći, kako će reagirati i hoće li njihovo ponašanje izazvati kritiku, odbacivanje ili dramu. S vremenom, takva okruženja ne utječu samo na psihičko stanje, nego i na tijelo. Dugotrajna napetost može dovesti do anksioznosti, nesanice, iscrpljenosti, problema s koncentracijom i različitih tjelesnih simptoma.
Zašto danas tako često koristimo riječ “toksično”?
Ako se vratimo na širu sliku, jasno je da se način na koji govorimo o odnosima značajno promijenio. Kao društvo postali smo osvješteniji, više govorimo o granicama, emocionalnom nasilju i mentalnom zdravlju. U tom smislu, riječ “toksično” pomogla je imenovati ponašanja koja su se prije često normalizirala. Međutim, paralelno s tom promjenom dogodila se i druga stvar.
Mislim da se fraza “toksično” počela koristiti preširoko, ponekad za svaki neugodan osjećaj, neslaganje ili razočaranje.
Tako se događa da nekoga proglasimo toksičnim već nakon konflikta ili situacije u kojoj nam nije ispunio očekivanja. Zato je važno napraviti razliku između teških odnosa i onih koji su doista emocionalno destruktivni. Ne znači svaki konflikt da je odnos štetan. Niti svaka emocionalna nezrelost znači “toksičnost”. U suprotnom, riskiramo da pojam izgubi svoju stvarnu težinu.
Nisu svi “toksični” isti
Upravo tu dolazimo do važne nijanse koju često zanemarujemo: ne povrjeđuju svi ljudi druge na isti način, niti iz istih razloga. Postoji razlika između svjesnih štetnih obrazaca i onih koji nastaju iz nesvjesnih, emocionalno uvjetovanih reakcija. Ta razlika ne umanjuje bol koju netko osjeća u odnosu, ali mijenja način na koji razumijemo ponašanje druge osobe.
Kod nekih ljudi postoji izražena potreba za kontrolom, dominacijom ili emocionalnom moći nad drugima. Takve osobe često vrlo dobro razumiju emocije drugih ljudi, ali ih koriste kao sredstvo postizanja vlastitih ciljeva. Na prvi pogled mogu djelovati šarmantno, uvjerljivo i socijalno vješto. No s vremenom, u bliskim odnosima, pojavljuju se obrasci koji otkrivaju drugačiju dinamiku.
Najčešće uključuju:
- manipulaciju informacijama
- iskrivljavanje stvarnosti
- izazivanje osjećaja krivnje
- emocionalne igre moći
- namjerno potkopavanje sigurnosti
- “gaslighting”
- nedostatak preuzimanja odgovornosti
U takvim obrascima odgovornost se rijetko preuzima. Krivnja se prebacuje na druge, a vlastito ponašanje često se racionalizira kroz reakcije drugih ljudi. Važno je naglasiti da takvi obrasci ne znače nužno dijagnostičku kategoriju, ali se mogu povezivati s određenim trajnim obrascima ličnosti, osobito kada su prisutni kroz više odnosa i situacija.
Nesvjesno štetni obrasci
S druge strane, postoje ljudi koji nemaju namjeru povrijediti druge, ali to ipak čine kroz svoje obrasce ponašanja. Njihovo ponašanje često proizlazi iz emocionalnih rana, nesigurnosti, nezrelosti ili teškoća u regulaciji emocija. Iako i sami mogu patiti, njihova unutarnja nestabilnost odražava se na odnose koje grade. Primjerice, osoba s izraženim strahom od napuštanja može razviti snažnu potrebu za kontrolom ili intenzivne emocionalne reakcije u odnosima. Netko tko teško regulira emocije može reagirati impulzivno ili nepredvidivo, bez svjesne namjere da povrijedi drugu osobu. U takvim slučajevima mogu biti prisutni:
- nestabilni i intenzivni odnosi
- impulzivne reakcije
- emocionalne krajnosti
- teškoće u empatiji u stresu
- kronični osjećaj unutarnje praznine
- preosjetljivost na odbacivanje
- izražen strah od napuštanja
Iako razumijevanje pozadine može pomoći u razumijevanju, ono ne poništava posljedice koje takvo ponašanje ostavlja na druge ljude.
Što najčešće stoji iza takvih obrazaca?
Ako idemo još korak dublje, većina ovih obrazaca ne nastaje slučajno. Oni se uče kroz iskustva i odnose koji su osobu oblikovali. Najčešće ih nalazimo u:
- emocionalno nestabilnim obiteljskim sustavima
- iskustvima traume i zanemarivanja
- odrastanju bez sigurnih granica
- kroničnom osjećaju manje vrijednosti
- nesigurnim obrascima privrženosti
- strahu od odbacivanja
- potrebi za kontrolom kao obliku sigurnosti
- nedovoljno razvijenim emocionalnim vještinama
U takvim okolnostima osoba često nesvjesno ponavlja ono što je sama iskusila, iako to u odraslim odnosima može postati štetno. No, važno je ovdje zadržati jednu ključnu razliku, a to je da objašnjenje ne znači i opravdanje.
Kako se zaštititi od emocionalno štetnih odnosa?
Kada govorimo o zaštiti, prvi korak rijetko ima veze s analizom druge osobe. Mnogo je važnije obratiti pažnju na vlastito unutarnje stanje. Kako se osjećamo nakon kontakta s nekim? Dolazi li do olakšanja ili iscrpljenosti? Osjećamo li pritisak da stalno dokazujemo svoju vrijednost? Živimo li u stalnom oprezu? Tijelo često reagira brže od racionalnog uma i prepoznaje dinamiku prije nego što je uspijemo imenovati. Zdravi odnosi ne podrazumijevaju odsutnost konflikta, nego postojanje sigurnosti unutar njega. U njima postoji prostor za neslaganje, ali i za poštovanje, stabilnost i emocionalnu jasnoću. Ponekad je zaštita postavljanje granica. Ponekad udaljavanje. A ponekad prihvaćanje činjenice da ne možemo promijeniti drugu osobu ako ona sama ne preuzima odgovornost.
Emocionalna toksičnost kao signal, a ne etiketa
Na kraju, možda je najvažnije vratiti se na početak. Riječ “toksično” ne bi trebala služiti etiketiranju ljudi, nego razumijevanju odnosa i obrazaca koji nas emocionalno iscrpljuju ili dugoročno narušavaju osjećaj sigurnosti. Cilj nije tražiti “toksične ljude” oko sebe, nego graditi odnose u kojima postoji dovoljno emocionalne sigurnosti, odgovornosti i prostora da možemo biti autentični, bez trajnog straha, kontrole ili iscrpljenosti.
Mirella Rasic Paolini, holistička terapeutkinja za mentalno zdravlje i licencirana hipnoterapeutkinja
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....