Zatvorili ste laptop, odgovorili na posljednji e-mail, ugasili službeni mobitel i službeno završili radni dan. Ali vaša glava i dalje vrti sutrašnji sastanak, poruku koju ste možda trebali drugačije napisati ili popis obveza koji kao da se preko noći samo produžuje.
Ako vam je ovo poznato, niste jedini. Današnji način rada učinio je granicu između posla i privatnog života tanjom nego ikad prije. Rad od kuće, stalna dostupnost i pametni telefoni omogućili su nam da budemo povezani s poslom praktički 24 sata dnevno. Problem je što naš mozak ne zna jednostavno pritisnuti gumb "off".
Prema podacima američke Agencije za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA), čak 83 posto zaposlenika kaže da osjeća stres povezan s poslom, dok njih 54 posto priznaje da taj stres negativno utječe i na njihov privatni život. Upravo zato psiholozi sve više govore o važnosti takozvanih prijelaznih rituala - malih navika koje mozgu šalju poruku da je radni dan završio i da je vrijeme za oporavak.
Velika razlika
Ljudi koji svakodnevno putuju na posao zapravo već imaju jedan prirodan prijelaz. Vožnja automobilom, tramvajem ili vlakom, pa čak i desetominutna šetnja do kuće, mozgu predstavljaju jasan signal da se jedna uloga završava, a druga počinje.
No što kada radite od kuće i od radnog stola do kauča imate svega nekoliko koraka?
Psiholozi savjetuju da tada vrijedi osmisliti vlastiti "put kući". To može biti kratka šetnja kvartom, petnaest minuta joge, vožnja biciklom, presvlačenje iz odjeće u kojoj ste radili ili jednostavno zatvaranje vrata radne sobe ako je imate. Nije presudno što ćete odabrati, nego da to ponavljate dovoljno često kako bi mozak prepoznao obrazac.
Jednako dobro mogu djelovati i male svakodnevne navike. Pospremanje radnog prostora desetak minuta, tuširanje odmah nakon posla, priprema čaja koji pijete isključivo navečer, paljenje mirisne svijeće ili promjena rasvjete u stanu šalju mozgu vrlo jasnu poruku: radni dio dana je završio.
Neki psiholozi čak preporučuju i kratku mantru poput: "Za danas je dovoljno", "Posao je gotov" ili "Dao sam sve od sebe, sada je vrijeme za odmor."
Još jedna navika koju mnogi potpuno podcjenjuju jest - glazba. Istraživanja pokazuju da slušanje omiljene glazbe može pomoći u smanjenju razine kortizola, hormona stresa, pa nije loša ideja imati vlastitu "playlistu za kraj radnog dana" koja će postati svojevrsni okidač za opuštanje.
No ritual završetka posla samo je prvi korak. Ono što slijedi jednako je važno.
Koliko puta ste planirali pročitati nekoliko stranica knjige ili otići u šetnju, a završili ste sat vremena skrolajući po društvenim mrežama? Iako nam se čini da tako odmaramo, istraživanja pokazuju da beskonačno pregledavanje sadržaja često ostavlja osjećaj nezadovoljstva, pa čak i lošijeg raspoloženja.
Zato stručnjaci preporučuju stvaranje jednostavne večernje rutine. Nakon prijelaznog rituala možda ćete sat vremena posvetiti hobiju, pripremiti večeru s obitelji, pogledati jednu epizodu omiljene serije, pripremiti doručak za sljedeći dan ili odraditi rutinu njege kože prije spavanja.
Rutine nisu dosadne - one zapravo rasterećuju mozak. Kada ne moramo svake večeri iznova odlučivati što ćemo raditi, smanjuje se mentalni umor koji se tijekom dana već dovoljno nakupio.
Posebno je korisno nekoliko puta tjedno uključiti tjelesnu aktivnost, ali i nešto kreativno – crtanje, glazbu, vrtlarenje, fotografiju, pisanje ili bilo koji hobi koji nema veze s poslovnim obvezama.
Zanimljivo je da je veliko američko istraživanje provedeno na više od 11.000 odraslih pokazalo kako su druženje uživo, čitanje i tjelesna aktivnost među navikama koje najviše pridonose osjećaju dobrobiti. Najveću razinu sreće sudionici su prijavili nakon kulturnih aktivnosti poput odlaska na koncert, izložbu, plesnu predstavu ili u muzej.
Jednako važna kao večernja rutina jest i postavljanje granica.
Koliko ste puta otvorili još "samo jedan" poslovni e-mail prije spavanja? Psiholozi upozoravaju da upravo takve sitnice održavaju mozak u radnom modu. Zato preporučuju da nakon završetka radnog vremena isključite poslovne aplikacije i obavijesti te jasno date do znanja kolegama kada više niste dostupni.
Ako vam se ipak usred večeri javi misao o poslu, pokušajte je ne vrtjeti satima. Jedna od tehnika koju psiholozi preporučuju jest zamišljanje "mape za sutra". Primijetite misao, priznajte da postoji i mentalno je spremite u tu mapu. Ako se vrati, ponovno je tamo odložite. Možda ćete to morati napraviti nekoliko puta, ali s vremenom postaje lakše.
Ako radite u garsonijeri ili nemate zasebnu radnu sobu, pokušajte barem fizički "sakriti" posao. Dovoljno je prekriti laptop stolnjakom ili košarom kako bi nestao iz vidokruga. Zvuči banalno, ali upravo takve vizualne granice pomažu mozgu da prestane povezivati isti prostor i s poslom i s odmorom.
Ako vas poslovne misli prate sve do kreveta, postoji još jedan trik koji potvrđuju i istraživanja.
Psiholozi ga nazivaju "brain dump". Prije spavanja uzmite papir i zapišite sve što vam se vrti po glavi - zadatke, sastanke, brige ili ideje za sljedeći dan.
Istraživanje Sveučilišta Baylor pokazalo je da su ljudi koji su prije spavanja zapisali što ih čeka sljedeći dan zaspali devet do deset minuta brže od onih koji su zapisivali što su tijekom dana već obavili.
Uz to, večernja meditacija, vježbe disanja ili mindfulness mogu pomoći u smirivanju živčanog sustava. Stručnjaci također preporučuju da barem sat vremena prije spavanja izbjegavate mobitele, tablete i računala te ih zamijenite toplim tušem, kupkom ili nekoliko stranica dobre knjige.
Možda najveći izazov današnjeg vremena nije naučiti raditi više, nego naučiti završiti s poslom.
Jer odmor nije luksuz niti nagrada koju moramo zaslužiti. On je nužan dio oporavka mozga i tijela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....