Kako raditi manje, a živjeti bolje: Onkolog Kust: Ovi savjeti vam mogu pomoći da budete ispunjeniji, sretniji i zdraviji

Biste li voljeli raditi manje, a dobiti više? Suvišno pitanje, jer vjerojatno ne postoji osoba koja bi htjela raditi više, biti još više pod stresom, zatrpana obavezama i na kraju dana smorena i nezadovoljna. Pa, upravo tu tajnu kako možete učinkovitije upravljati svojim životom te kao rezultat toga raditi manje, a imati više i novca i vremena za stvari u kojima uživate, u svojoj knjizi "Lijeni radoholičar" otkriva nam dr. sc. Davor Kust, onkolog, osnivač onkološke mreže onkologija.net i ravnatelj Poliklinike Anova, ali i uspješan poslovni čovjek. Knjiga će uskoro biti objavljena, no zašto čekati do tada da unaprijedimo svoj život i napokon počnemo raditi manje, a dobivati više? S tom idejom i željom da saznamo kako naše nezadovoljno tapkanje na mjestu u određenoj životnoj fazi i pucanje po šavovima od preopterećenosti možemo pretvoriti u ugodniji život s više vremena i novca za stvari koje volimo, porazgovarali smo s ovim izuzetno zanimljivim čovjekom koji je, kako nam je priznao, oduvijek imao organizacijske vještine, to je i područje koje ga zanima i u koje najradije zaranja u svoje slobodno vrijeme. Umjesto u beletristici, dr. Kust tada uživa u čitanju poslovnih knjiga, u kojima voli vidjeti tuđu perspektivu i uvijek pronalazi nešto korisno.

Nije cilj biti lijen

Već je ranije svoje iskustvo s otvaranjem, ali i vođenjem poliklinika, dijelio s kolegama, pomažući im da otvore nešto svoje, ali i da taj posao dobro organiziraju. No, u jednom trenutku se i sam, priznaje, zasitio i uvidio da mu jako puno vremena odlazi na posao.
- Čovjek treba imati i druge stvari u životu, zar ne? Tada sam shvatio da neke stvari i sam moram dodatno promijeniti. Radeći na tome i čitajući mnogo o tematici učinkovitije organizacije poslovanja, nekako mi je sasvim spontano došla ideja o pisanju knjige. Ja sam zapravo za sebe bilježio stvari koje sam primijetio da su dobre i da funkcioniraju. Stvari koje mi ne donose dodatni rad i muku, ali donose rezultate - opisuje dr. Kust kako je nastala knjiga "Lijeni radoholičar" ističući da, iako naslov možda može zavarati nekoga, poanta knjige nije u tome da je cilj biti lijen, nego ulagati manje rada, ali svjesnijeg. Ideja je zapravo da se za veći uspjeh i više slobodnog vremena ne treba raditi napornije, nego pametnije. Tu se, kako kaže naš sugovornik, sve svodi na to da se analizira što od svega što radimo ima smisla. Radi se o bazičnoj štednji energije.

Čitajući mnogo o tematici učinkovitije organizacije poslovanja, nekako mi je spontano došla ideja o pisanju knjige, kaže dr. Kust.

Foto: Privatna arhiva

Beskorisno trošenje energije

- Mi ljudi smo skloni trošiti energiju na puno stvari, a mozak je organ koji ima određenu zalihu energije koju mora obnoviti kad se potroši. A danas ima jako puno distrakcija, što je i jedan od problema kojim se bavim u knjizi, koje troše mnogo energije, a prolaze jako neprimjetno. Na primjer, većina ljudi svako jutro malo skrola po mobitelu, a svaki taj pokret gore-dolje po ekranu potroši određenu energiju, to je i znanstveno dokazano. Ljudi misle da je to bezazleno, da su se samo malo opustili, ali to je zamka jer ste zapravo potrošili veliku zalihu energije. To možda jest ugodno, ali to nužno ne znači i da je dobro. Jer svaka ta slika, koliko god bila nevažna, od mozga traži neku povratnu informaciju. To može biti u milisekundama, ali mozak mora odlučiti: sviđa li mu se to ili ne, hoće li reagirati, hoće li to biti bez veze, dosadno, gadljivo, odlično. Dakle, mozak procesira tu informaciju i na to troši energiju - pojašnjava dr. Kust, napominjući da većina uspješnih ljudi ima praksu ujutro odraditi najbitniji sastanak ili obaviti najnapornije zadatke jer im je tada razina energije najveća. Neki možda u to vrijeme idu vježbati i to je u redu, ali stvarno nema smisla da se ta visoka razina energije odmah troši na društvene mreže.

Priručnik za svakoga

Ipak, ova knjiga nije, kako bi netko mogao pomisliti, priručnik samo za velike poslovne ljude na čelu važnih korporacija nego je zapravo najviše namijenjena običnom čovjeku.
- Želio sam u prvom redu biti usmjeren prema običnim ljudima. To nije suhoparna poslovna knjiga, nego je u prvom dijelu pisana u formi priče, pri čemu se svako poglavlje bavi određenom temom, a u drugom dijelu su vježbe i zadaci vezani uz svako poglavlje. Kad osoba pročita nešto na primjeru tog glavnog lika, onda treba to primijeniti i odgovoriti na pitanja za sebe. Jer svaka situacija je drugačija i neće svatko primijeniti nešto na isti način kako je to učinio glavni lik, ali će kroz pitanja u vježbama moći vidjeti što sam može učiniti za sebe i što će njemu biti korisno - pojašnjava dr. Kust ističući da će se većina čitatelja poistovjetiti s nečim jer i sami možda primjećuju da nešto ne rade dobro, ali ne shvaćaju zašto niti što mogu bolje ili, jednostavno, nemaju vremena razmišljati.

Smanjenje rashoda - više novca za ono što volimo

Svaki život je na neki način, kako kaže naš sugovornik, kao privatni biznis. - Imaš resurse, dakle imaš neku količinu novca i vremena i imaš neke svoje želje, odnosno ciljeve, a tako je i u bilo kojoj tvrtki. E sada, do tih ciljeva može se doći ravnom linijom, koja je najlakša i najbrža i gdje ćeš se najmanje umoriti ili možeš ići nekim zaobilaznim putem. To je ono kad vas nešto stalno vuče lijevo ili desno i ometa na tom putu, a da toga niste niti svjesni. A marketinški stručnjaci to nemilice iskorištavaju pa tako često gubimo vrijeme i novac na stvari koje nam zapravo uopće nisu važne, ali su nas uvjerili da jesu - ističe dr. Kust. Navodi još jedan problem koji je uočio kod naših ljudi, a to je da su općenito financijski vrlo nepismeni. Kod većine ljudi sve se, kaže, svodi na to će odraditi svoje, dobiti plaću, potrošiti je na ono što ih zanima i to je to.

- I to je kao još i OK jer mnogi ne mogu niti to jer im ne ostaje dovoljno novca. Da bi se to promijenilo, potrebno je promijeniti mindset, a to je proces u kojem se treba raditi na mnogim aspektima. Primjerice, kad s ljudima radiš na smanjenju rashoda, prvo što će reći uvijek je "Ne želim se odreći stvari koje volim", ali poanta nije u tome da se odričeš stvari koje voliš. Upravo suprotno, stvar je u tome da više trošiš na ono što voliš, a da smanjiš troškove na onom što ti nije bitno - pojašnjava dr. Kust napominjući da je zato važno osvijestiti što nam je to bitno, a što nije.

Planiranje nije seksi

U svojoj knjizi, koju prati i web stranica, dr. Kust se dotiče i našeg modernog, "gotovanskog" mentalnog sklopa zbog kojeg uvijek želimo sve odmah. - To je problem sa svime, od ulaganja do prehrane i vježbanja. Ljudi žele danas otići u teretanu i sutra vidjeti mišiće ili dva dana ne jesti ništa i onda vidjeti tri kilograma manje na vagi.
- A ništa što nosi brze rezultate nije dugoročno održivo. Vrijeme je tu jako važan faktor, ali to ljudima nije seksi, to je dosadno. Veća je fora danas uložiti deset tisuća eura u dionicu Applea i sutra imati dvadeset. Da, netko će možda i uspjeti u tome, ali mnogo njih će izgubiti sve. No, moramo gledati ono što je realno, a vrijeme je tu jako važan faktor, naročito kod ulaganja. Dugoročno ulaganje u najjače svjetske tvrtke uvijek je uspješno i sigurno te puno unosnije nego ulaganje u nekretnine, što je primjerice kod nas vrlo popularno. Ulaganje u svjetski razvoj je ono što se jedino pokazalo pouzdanim, ali za to se treba riješiti ideje o brzom bogaćenju - smatra dr. Kust.

Krilatica "radi manje, ostvari više" nije poziv na lijenost, nego poziv da odbacimo ono što radimo bez smisla, kaže liječnik.

Foto: Neja Markičević/CROPIX

Treba imati ciljeve

Vrhunski liječnik koji uz to odlično upravlja svojim vremenom i energijom skreće nam pažnju na još jedan problem današnjeg društva, a to je da umor doživljavamo kao potvrdu da vrijedimo, da smo moćni i uspješni.

- Da, danas je popularno biti u burnoutu, stalno zauzet, da vam stalno zvoni telefon, jer onda znači da si bitan. Ali ti nisi tvoj posao. Prečesto ljude gledamo kroz prizmu zanimanja i kroz to da, ako radiš puno, znači da si uspješan. No, tko će u zadnjim danima svog života pomisliti: "Ah, da sam bar radio još više!" Postoji li takva osoba? Ja mislim da ne postoji. A moj cilj nije poticati lijenost, nego skrenuti pažnju da nam puno vremena odlazi na stvari koje nemaju svrhu.Naši zadaci trebali bi biti usklađeni s našim ciljevima. Dakle, ako me nešto što radim vodi bliže cilju koji želim postići, onda je to smisleno. Ako me ne približava, onda to nije produktivno - pojašnjava dr. Kust, napominjući da je zato toliko važno imati ciljeve. To pak ne znači da treba biti pod stresom ako nešto nisi postigao jer poanta je putovanje prema cilju, to je dio smislenog života. Ako na tom putu ostvaruješ i neke svoje želje, onda ćeš u tome i uživati.
- Većina ljudi danas radi nešto što ne želi raditi, samo da dobiju neku plaću. I zaglavljeni su u toj rutini work - sleep - repeat. Ljudi uvijek kažu: "Evo, ja radim svoj posao, umorim se i nemam snage ni za što, brinem se o djeci, plaću trošim na režije i hranu, kako da ulažem u bilo što?" Ali kad se sva zarada i troškovi stave na papir, shvate da im jako puno novca curi sa strane, a da ne govorimo o nekim propuštenim prilikama koje je čovjek mogao uhvatiti. Zato sam uvjeren da većina ljudi može profitirati na nekim stvarima kako bi si popravila situaciju. A onda da novac koji im ostane ulože negdje da radi za njih. Naravno, koliko tko ima mogućnosti, ali recimo da trećina prihoda bude za uživanje. No onda to treba biti stvarno nešto u čemu čovjek uživa, a ne da mora kupiti auto zato što ga ima i susjed. Treba uvidjeti što stvarno ja želim i što me od svega što radim udaljava od tih želja. To je ta ideja da se radi manje, a ostvari više. Poanta je biti zadovoljniji i uživati u tom procesu - kaže dr. Kust, ističući da se sve to što govori o poslu može primijeniti i na bilo koju drugu sferu života. Tako u knjizi ima linkova na tablicu u kojoj su uključeni i posao i društveni život, kućanstvo, obitelj, osobni razvoj...

Malo hrabrosti i malo zahvalnosti

- Zapravo razmišljaš o tome što stvarno ti želiš. Jer činjenica je da puno ljudi troši puno vremena na nešto što uopće ne žele. U tom smislu krilatica "radi manje, ostvari više" nije poziv na lijenost, nego poziv da odbacimo ono što radimo bez smisla. A to se ne odnosi uvijek samo na posao, nego baš na sve. Na primjer, može se odnositi i na tjelovježbu. Ako ne voliš vježbati, a svaki dan provodiš sat vremena u teretani, to je ludo izgubljeno vrijeme. Možda bi ti više pasalo šetati, a pritom nećeš potrošiti ni centa - navodi dr. Kust.

Ukratko, čini se da puno toga u s vom životu, a ne samo u poslu, možemo promijeniti nabolje, ali treba promijeniti mindset. I za to je, kao i za svaku promjenu u životu, potrebno malo hrabrosti. Jedna od stvari koje mogu jako promijeniti perspektivu je, primjerice, da budemo zahvalni, smatra dr. Kust.

- Ja sam, kao onkolog, imao priliku gledati teško bolesne ljude i shvatio sam koliko imam razloga da budem sretan i zahvalan što sam zdrav. Na tome se zapravo temelji i meditacija, da budeš sretan zbog svakog udaha. Te male stvari su stvarno bitne, ali mi ih ne doživljavamo i čeznemo za nekim Big Bangom. Čovjek mora svjesno odlučiti da bude zahvalan i ta odluka zahtijeva stalni napor, ali dugoročno je jako dobra jer je čovjeku koji je zahvalan za male stvari svaki dan lijep - poručuje dr. Kust.