Novo izdanje Eurobarometra koje uključuje ispitanike iz svih 27 država članica EU-a i sedam zemalja kandidatkinja, pokazuje da hrvatski potrošači pri kupnji hrane najviše paze na cijenu (64 posto) i sigurnost hrane (57 posto). Zanimljivo je istaknuti kako se hrvatskim građanima prilikom donošenja odluke o kupnji, na trećem mjestu nalazi podrijetlo proizvoda (45 posto), ispred okusa (41 posto). Čak sedam od deset Hrvata osobno je zainteresirano za temu sigurnosti hrane.
O rizicima povezanima s hranom hrvatski građani se najviše (62 posto) informiraju putem televizije. Slijedi informiranje preko bližnjih (59 posto), dok su na trećem mjestu društvene mreže i blogovi (35 posto), koji bilježe i najveći porast u odnosu na istraživanje provedeno prije tri godine.
Iako se o rizicima najviše informiraju putem televizije, Hrvati najviše vjeruju liječnicima opće prakse (87 posto) i znanstvenicima sa sveučilišta ili javnih istraživačkih institucija (80 posto). Institucijama EU-a vjeruje 64 posto građana Hrvatske, a nacionalnim tijelima njih 58 posto, što je porast od 11 posto u odnosu na 2022. i ujedno najveći rast povjerenja u nacionalne institucije u cijelom EU-u. Zanimljivo, Hrvatska prednjači u EU-u po povjerenju u influencere i poznate osobe – čak polovica ispitanika barem djelomično vjeruje informacijama o rizicima povezanima s hranom koje dolaze s društvenih mreža, u usporedbi s tek 22 posto potrošača u EU-u.
Hrvati su najzabrinutiji zbog ostataka antibiotika i hormona u mesu, ostataka pesticida u hrani i zaraznih bolesti nađenih u životinja koje mogu utjecati i na ljude. Na razini EU-a, pa tako i u Hrvatskoj, rastuću zabrinutost izaziva mikroplastika u hrani.
Većina Hrvata vjeruje da je hrana sigurna, ali reagira na incidente
Hrvatski građani vjeruju da je hrana na tržištu sigurna, dok je gotovo polovica ispitanika (49 posto) uvjerena da zna dovoljno o rizicima povezanima s hranom i kako ih izbjeći, što je znatno iznad prosjeka EU-a (30 posto). No, trećina ispitanih Hrvata ipak ocjenjuje da su informacije o sigurnosti hrane previše tehničke i složene. To pokazuje da se Hrvati osjećaju sigurnima i informiranima kad je riječ o hrani koju jedu, ali i da postoji prostor da se znanstvene informacije o sigurnosti hrane približe građanima na jednostavniji i zanimljiviji način.
Bez obzira na to, hrvatski su potrošači osjetljivi na rizike povezane s hranom i spremni reagirati kada se pojavi konkretna prijetnja. Tako bi sedam od deset građana Hrvatske (73 posto) promijenilo svoje ponašanje u slučaju trovanja hranom, primjerice način pripreme ili konzumacije hrane, što potvrđuje visoku razinu svijesti o njihovoj aktivnoj ulozi kao dionika sustava sigurnosti hrane.
Sve veća svijest o ulozi EU-a i znanosti
Ulogu znanosti i europskih propisa u zaštiti hrane razumije sve više građana Hrvatske. Čak osam od deset ispitanika zna da postoje EU propisi koji jamče da je hrana koju jedemo sigurna, kao i da o tim pitanjima odlučuju znanstvenici. Većina prepoznaje i da EU ima zasebnu instituciju koja daje znanstvena mišljenja o sigurnosti hrane i surađuje s nacionalnim tijelima.
Rezultati Eurobarometra tako su ponovno potvrdili važnost znanosti u zaštiti javnog zdravlja. Zato EFSA od 2020. godine u suradnji s nacionalnim tijelima diljem Europe provodi kampanju Safe2Eat kojom educira potrošače o sigurnosti hrane.
- Sve više Europljana prepoznaje i cijeni ključnu ulogu znanosti u osiguranju sigurnosti hrane koju svakodnevno jedemo. No samo povjerenje nije dovoljno - ljudima su potrebni jasni, praktični savjeti koje mogu primijeniti u stvarnom životu. Upravo zato smo kroz našu kampanju Safe2Eat posljednjih pet godina pretvarali složene znanstvene spoznaje u jednostavne i korisne savjete koji pomažu Europljanima da donose sigurnije i informiranije odluke o hrani - istaknuo je povodom objave rezultata Nikolaus Kriz, izvršni direktor EFSA-e.
U Hrvatskoj, EFSA kampanju provodi u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH), s naglaskom na teme sigurnog rukovanja hranom, sprječavanja bolesti koje se njome prenose, smanjenja otpada od hrane, dodataka prehrani i druge.
- Već petu godinu provodimo kampanju u Hrvatskoj, nastojeći izabrati najaktualnije teme za naše građane. Ono što nas ohrabruje je to što je od svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, najveći porast povjerenja potrošača u nacionalne institucije nadležne za sigurnost hrane zabilježen upravo u Hrvatskoj. To je za nas veliko priznanje i potvrda da idemo u dobrom smjeru, ali i velika odgovornost - zaključio je ravnatelj HAPIH-a, Hrvoje Hefer.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....