Bez njih ne ide - kvalitetan jelovnik za veći unos bjelančevina

Kada sam počela pisati kolumne, krenula sam s temama negdje iz sredine. Bjelančevine, ugljikohidrati i masti spominjala sam usputno više puta, no nisam se njima baš posebno pozabavila.

U ovom i u nekoliko sljedećih tekstova Žlice zdravlja, predstavit ću makronutrijente; hranjive tvari koje nam daju energiju. Prve su na redu bjelančevine.

Što su bjelančevine, a što aminokiseline?

Bjelančevine ili proteini, kako ih neki zovu, dugi su lanci međusobno povezanih aminokiselina. Kada ih hranom unesemo u organizam, one se razgrađuju na na te svoje sastavnice. Sada slobodne, aminokiseline se u našem organizmu ponovo spajaju u nove lance - nove bjelančevine - koje dalje izgrađuju stanice, tkiva i organe.

Naš organizam proizvodi mnoge aminokiseline no osim njih potrebne su mu i one koje nije u stanju sam sintetizirati. To su esencijalne aminokiseline. Kao što njihovo ime govori, neophodno ih je unositi hranom.

Izvori bjelančevina u našoj prehrani

Bjelančevine se nalaze u brojnim namirnicama.

• Namirnice životinjskog podrijetla izrazito bogate bjelančevinama su prvenstveno meso, riba, jaja i sir. Slijede ih mlijeko, jogurt, kefir, kiselo mlijeko i sl.
• Bjelančevina ima i u namirnicama biljnog podrijetla poput mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, žitarica i dr.

Kvaliteta bjelančevina

Kvalitetu bjelančevina iz hrane određuje prisutnost i količina esencijalnih aminokiselina. Bjelančevine životinjskog podrijetla (s izuzetkom želatine) su kvalitetnije od onih biljnog podrijetla. Praktično to znači da sadrže sve esencijalne aminokiseline u omjerima koje podržavaju rast i obnovu stanica kod čovjeka.

Naime, njihove bjelančevine upotpunjuju jedne druge. Slikovito rečeno, popunjavaju jedni drugima rupe zbog nedostatne prisutnost esencijalnih aminokiselina. Ako vegetarijanci uz to još konzumiraju jaja, mlijeko i mliječne proizvode, gotovo i ne postoji rizik za pojavu manjka esencijalnih aminokiselina.

Masni i nemasni izvori bjelančevina

Veliki je broj namirnica koje su dobar izvor bjelančevina, a sadrže značajnu količinu masti. Primjer su meso, mlijeko i sir među namirnicama životinjskog podrijetla, te orašasti plodovi među biljnim namirnicama.

Među namirnicama biljnog podrijetla svakako valja izdvojiti mahunarke (npr. grah, slanutak i leću) u kojima je količina masti zanemariva. One osim bjelančevinama obogaćuju našu prehranu i ugljikohidratima.

Praktičan savjet

Mnogi ljudi izbjegavaju mahunarke zbog neugodnog nadimanja i stvaranja plinova. Kako bi se doskočilo problemu, potrebno je samo zajedno s mahunarkama kuhati komad alge kombu (cca. 4 cm alge na 2 šake graha).

Potrebe za bjelančevinama

Čovjek svakodnevno hranom dobiva bjelančevine. Potrebe za njima su povećane kod djece i mladih u razvoju, te osoba koje se oporavljaju od bolesti. Kvalitetan uravnotežen i raznolik jelovnik sadrži bjelančevina i više nego je potrebno pa nema mjesta za strah od njihovog nedostatka.

Sportašima u treningu snage također je preporučljivo konzumirati više bjelančevina. Vježbe snage same po sebi daju poticaj mišićima za njihov rast, a ciljano uzimanje sirutke u prahu nakon ovog treninga ubrzava cijeli proces. Brže se postiže željeni rezultat.

Bjelančevine u kvalitetnom jelovniku

Evo primjera jednog kvalitetnog jelovnika. (Istaknute su namirnice bogate bjelančevinama.)

Obrok na tašte

- naranča

Doručak

- svježi sir, rotkvice, kruh s bučinim sjemenkama, nezaslađeni biljni čaj

Užina

- frape (banana, avokado, mlijeko)

Ručak

- varivo s mesom i povrćem (nemasna svinjetina, krumpir, bijeli kupus, mrkva, luk, rajčica, paprika, ulje, začini; sol, papar, peršinov list, mažuran, lovor, majčina dušica, ...)

- zelena salata začinjena maslinovim uljem i limunovim sokom

- crni kruh

Popodnevna užina

- kruška

Večera

- kuhani špinat, kopriva i krumpir začinjeni češnjakom, soli, paprom i maslinovim uljem

- kuhano jaje

- kiselo mlijeko

- crni kruh

Što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim.