Bacite šarene vrećice i uzmite jabuku

I dok supruga u jesen priprema zimnicu, Pero je u poslu preko glave. Rođak Ilija će mu javit koliko kila uzima kad se čuje s bratom. Susjed Ivan uzima 5 kila sigurno. Zainteresiran je i kolega s posla. Nazvat će koordinatora Peru čim uhvati minutu vremena. U tijeku je akcija narudžbe bundevinih sjemenki od Zlatka iz Punitovaca. One su sastavni dio dramatike svakog TV prijenosa utakmice. Samo se čuje grickanje kada je situacija krajnje napeta. Jedina su utjeha nakon promašenog gola. I družice pivu na poluvremenu. Što je utakmica bez sjemenki?

I nekoliko dana prije početka važnog sportskog događaja, na TV-u se počnu vrtjeti reklame za štapiće, kikiriki, krekere... Neizostavna dekoracija ispred stadiona kolica su s kokicama. U dvoranama vas mame prodavači raznih grickalica. S vremena na vrijeme čuje se „Kikiriki, koštice, …!“

Prženo u dubokom ulju

Klasični čips dobiva se prženjem listića krumpira u dubokom ulju na visokoj temperaturi. Bez obzira koja se vrsta ulja ili masti koristi, izlaganje visokoj temeperaturi ih mijenja. Nastaju nepoželjni produkti. Loše djeluju na stanice našeg organizma. Također, prženjem se dobiva ona poznata zlatno-rumena boja. Rezultat je to nastajanja tvari čijim se čestim unosom u organizma povećava rizik od pojave raka. Čips je izrazito kalorična namirnica. Ne treba niti posebno naglašavati. Sadrži veliku količinu masti. A i soli. Povisuje tlak. Isto je i sa drugim prženim grickalicama.
Kokice koje se pripremaju u mikrovalnoj pećnici nisu najbolji izbor. Štetna tvar iz vrećice prelazi na kokice i također povećava rizik od pojave raka.
Zaključit ćete kako odasvud vreba opasnost. I ništa nije zdravo. Pa što uopće jesti?

Od rođendana do rođendana

Uspoređujući sadašnju ponudu u dućanima i onu iz vremena mog djetinjstva, moglo bi se reći da smo se onda hranili staromodno. Navike su bile drugačije. Gledaš seriju nakon Dnevnika. Zašto bi trebao nešto grickati ako si netom večerao? Ima logike, zar ne? Ma koji čips, čokoladne kokice i šarene vrećice!? Iako ih je i tada bilo u ponudi, jelo ih se od rođendana do rođendana.
Ipak, ako ne možete bez da nešto ne jedete dok pratite utakmicu ili film, odaberite svježe voće. U ovo zimsko doba naranče, klementine i grejp će biti od koristi za jačanje imuniteta. Jabuke pomažu sniženje kolesterola. Koliko se smije pojesti? Ako većinu dana provedete sjedeći, 3 komada voća veličine srednje jabuke su dovoljna. Voće samo po sebi sadrži šećere. Veća će količina doprinijeti debljanju. Ukoliko imate problema s povišenom tjelesnom masom, a jedan komad voća uz popodnevni TV vam je malo, kombinirajte ga s povrćem. Kruška izrezana na kriške posuta cimetom i mrkva izrezana na štapiće, vjerojatno će vas zasititi. Dodate li tome jogurt, imate laganu večeru.

Pregršt vitamina

Odlični su i orašasti plodovi i sjemenke. Zbog svog sadržaja bjelančevina, vitamina, esencijalnih masnih kiselina i mineralnih tvari, posebno ih vole vegetarijanci. Orašasti plodovi sadrže vitamin B1 koji pomaže zdravlje živaca i neophodan je u procesima stvaranja energije u organizmu. Suncokretove sjemenke sadrže folat. To je vitamin važan za pravilan rad mozga. Bučine sjemenke sadrže cink. Mineralna je tvar neophodna za imunitet i zdravlje prostate. Nadalje, bakar je važan za stvaranje hemoglobina. Pomaže stoga kod anemije. Ima ga i u orašastim plodovima i u sjemenkama. Kombinirajte ih sa suhim voćem. Ne mislim pri tome na suho voće glazirano šećerom. Odaberite marelice, jabuke, smokve, šljive…