Veći unos jaja povezan je sa smanjenim rizikom od demencije, otkriva nova studija

Tvrdo ili meko kuhana, poširana, umućena ili „na oko”: jaja su mnogima omiljeni doručak. Istina, neko su vrijeme bila na zlu glasu jer se smatralo da povisuju kolesterol. No, danas znamo da to nije istina. A sada znamo i još nešto što ide u prilog svakodnevnoj konzumaciji jaja. Osim što se brzo i lako pripremaju, zasitna su i bogata proteinima te hranjivim tvarima poput vitamina D i kolina, nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Loma Linda u Kaliforniji sugerira da je konzumacija jaja povezana s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Više jaja – niži rizik

Istraživači su uočili stupnjeviti obrazac: veći unos jaja povezan je s progresivno nižim rizikom od bolesti. Starije osobe koje su jele jaja otprilike pet ili više puta tjedno imale su do 27 posto manju vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest, najčešći oblik demencije, tijekom 15-godišnjeg praćenja u usporedbi s onima koji su ih jeli rijetko ili nikada. Oni koji su jeli jaja dva do četiri puta tjedno imali su oko 20 posto manji rizik, dok je čak i umjeren unos, poput jednom tjedno ili nekoliko puta mjesečno, bio povezan sa smanjenjem od oko 17 posto. To su rezultati dugotrajne studije provedene na gotovo 40.000 odraslih osoba. Tijekom razdoblja istraživanja, 2858 sudionika razvilo je Alzheimerovu bolest.

Zajednički učinak hranjivih tvari

Istraživanje, objavljeno u časopisu The Journal of Nutrition, pokazalo je da su oni koji nikada nisu jeli jaja imali najveći ukupni rizik. Zasebna analiza pokazala je da je potpuno izbjegavanje jaja povezano s 22 posto većim rizikom u usporedbi s jedenjem otprilike jednog jajeta tjedno. Istraživači kažu da jaja sadrže nekoliko hranjivih tvari za koje se smatra da podržavaju zdravlje mozga, uključujući kolin, vitamin B12, vitamin D, selen, jod i omega-3 masne kiseline, zajedno s vitaminima B skupine, povezanim s pamćenjem i funkcijom živaca. Oni sugeriraju da bi ove hranjive tvari mogle djelovati zajedno kako bi podržale kognitivne funkcije, iako točni mehanizmi ostaju nejasni. Studija je testirala i zamjene u prehrani, otkrivši da zamjena jaja drugom hranom bogatom proteinima, poput orašastih plodova, sjemenki ili mahunarki, pokazuje slične obrasce povezanosti, što sugerira da bi opći prehrambeni obrasci mogli biti itekako važni.

Jaja više nisu bauk

Međutim, autori naglašavaju da nalazi ne pokazuju da jaja sprječavaju Alzheimerovu bolest. Kao opservacijska studija, ona može samo identificirati povezanosti, a ne dokazati uzrok i posljedicu. Druge razlike u načinu života ili prehrani i dalje mogu utjecati na rezultate. Također, primjećuju da je dio ispitanika bio neobično zdravstveno osviješten, s niskim stopama pušenja i konzumacije alkohola, što može ograničiti širinu moguće primjene nalaza. Slučajevi Alzheimerove bolesti identificirani su korištenjem zdravstvenih kartona i dijagnostičkih kodova Medicare-a, što je pojačalo pouzdanost, ali nije u potpunosti uklonilo nesigurnost. Prethodna istraživanja o prehrani i riziku od demencije bila su mješovita, pri čemu su neke studije sugerirale potencijalne kognitivne koristi od konzumacije jaja, a druge su pronašle mali ili nikakav učinak. Također, došlo je do promjene u razmišljanju o kolesterolu i jajima. Dok su stariji savjeti preporučivali ograničavanje unosa, novija istraživanja sugeriraju da kolesterol iz prehrane ima manji utjecaj na kolesterol u krvi nego što se prije mislilo, a zasićene masti imaju veću ulogu. Općenito, stručnjaci sada jaja smatraju sigurnima kao dio uravnotežene prehrane, a eventualne zabrinutosti uglavnom se odnose na način pripreme ili na to s čime se jedu.