Osobe starije od deset godina trebale bi svaki dan pojesti barem 400 grama voća i povrća, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. Voće najčešće konzumiramo svježe, smiksano u smoothie ili pretočeno u sok, a kako se ti načini konzumacije razlikuju po učinku na zdravlje, analizirala je američka studija objavljena u Frontiers in Nutrition.
U studiji su anketirali više od 400 ljudi te ih podijelili u četiri skupine: konzumenti cjelovitog voća, konzumenti smoothieja, konzumenti sokova i oni koji jedu malo voća. Skupina s malom konzumacijom voća imala je najgore ukupne zdravstvene ishode, a skupina sa sokovima druge najgore - oni s malo voća imali su najveću prevalenciju hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, a oni s voćnim sokovima najveću prevalenciju visokog kolesterola i dijabetesa. Te dvije skupine prosječno su imale i viši indeks tjelesne mase nego konzumenti voća i smoothieja.
Hranjive tvari
Oni koji su jeli malo voća i oni koji su preferirali sokove u prethodnoj su godini imali više problema s mentalnim zdravljem od skupina koje su jele svježe voće i pile smoothieje. Najmanje energije i najlošiji san imala je skupina sa sokovima.
Dio hranjivih tvari, vlakana i antioksidansa iz voća gubi se pri preradi u sok. Miksanjem voća u smoothie zadržavaju se vlakna te se potencijalno povećava bioraspoloživost hranjivih tvari poput vitamina C i folata. Iako se neki načini konzumiranja voća čine zdravijima, stručnjaci se slažu da je ključ uvijek umjerenost. Primjerice, unos voćnih i povrtnih sokova trebalo bi ograničiti na ukupno 150 ml dnevno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....