Ovo su navike koje će pomoći djeci da jedu više povrća tijekom cijelog života

Male promjene u načinu na koji djeca svakodnevno doživljavaju hranu mogu imati trajan utjecaj na ono što jedu. Natjerati djecu da jedu dovoljno povrća može biti zaista teško. Forumi i grupe za roditelje puni su pitanja poput: "Je li normalno da moje dijete jede samo bijelu hranu?" ili „Kako da natjeram dijete da pojede varivo?”. Jedan od razloga za to je što njihova sklonost slatkoj hrani počinje rano. Čak i majčino mlijeko sadrži prirodne šećere koji mu mogu dati prilično sladak okus. Nakon što počnu jesti krutu hranu, može ih biti teško natjerati da pojedu štapić brokule ili žlicu špinata. No, djeci je potrebna raznolika prehrana koja uključuje puno voća i povrća. Loša prehrana utječe na kognitivne sposobnosti, koncentraciju, ponašanje, pa čak i na akademski uspjeh. Pretilost među djecom je u porastu, što je povezano s dugoročnim zdravstvenim problemima, kao i lošijim obrazovnim ishodima. Srećom za roditelje, znanstvenici su se pozabavili traženjem novih načina za poboljšanje prehrambenih navika djece i pronašli neka inovativna rješenja. Ovo je šest jednostavnih stvari za koje znanost kaže da pomažu, a možete ih početi primjenjivati već danas:

Česta izloženost

- Hranjenje mališana sa što više različitih vrsta povrća u ranom djetinjstvu, i to često, može napraviti razliku. Ako ne počnete povećavati izloženost djece povrću do pete godine, gotovo da je već prekasno. To je zaista teška poruka, ali činjenica je da, ako su djeca propustila svu tu ranu izloženost, nije nemoguće navesti ih da prihvate češću konzumaciju povrća, ali je jako težak posao - kaže Marion Hetherington, profesorica biopsihologije na Sveučilištu u Leedsu u Velikoj Britaniji. Najuspješnije vrijeme za poboljšanje djetetove sklonosti povrću je, prema studijama, predškolska dob. Također, studije su otkrile da djeci obično treba nekoliko ponovljenih izloženosti prije nego što će prihvatiti hranu. Međutim, dokazi su pomiješani kada je u pitanju koliko točno puta im trebate dati hranu da bi je prihvatili, u rasponu od pet do petnaest, što je vjerojatno odraz činjenice da su sva djeca različita. Ipak, djeci mlađoj od godinu dana možda će trebati manje izloženosti nego predškolskoj djeci, koja obično pokazuju višu razinu neofobije prema hrani, odnosno odbojnosti prema isprobavanju nove hrane. A taj proces izlaganja može započeti čak i prije rođenja djeteta. Postoje dokazi da se ono što majka jede prenosi na fetus putem amnionske tekućine i može oblikovati prehrambene preferencije dojenčeta.

Prvo im ponudite povrće

Samo reći djeci da je hrana dobra za njih može imati kontraefekt, jer će djeca vjerojatnije birati hranu koja se opisuje kao „ukusna” nego onu koju opisujemo kao „zdravu”. Umjesto toga, razmislite o tome kada im u obroku nudite povrće. Posluživanje povrća na početku obroka, kada su djeca najgladnija, povećava vjerojatnost konzumacije.

- Djeca će često jesti ono što najviše vole. A onda, dok dođu do graška, više ga ne žele. Dakle, kako biste uklonili tu prepreku i spriječili da se dijete zasiti drugom hranom s višim udjelom kalorija te onda više nije gladno kad dođe do povrća, ponudite povrće prvo - kaže Hetherington.

- Davanje povrća na prvom mjestu u obroku također pomaže djeci da se ne prejedaju - dodaje Barbara Rolls, profesorica nutricionističkih znanosti na Državnom sveučilištu Pennsylvania u SAD-u.

I premda povrće obično nije dio doručka u zapadnjačkoj prehrani, nema razloga zašto se ono ne bi moglo jesti kao prva namirnica ujutro. Možete pokušati dodati gljive i špinat u omlet ili tikvice u muffine za doručak. U jednom ispitivanju iz 2023. u osam vrtića u Velikoj Britaniji, istraživači su otkrili da su djeca jela povrće za doručak u više od 60 % slučajeva kad im se ono ponudilo.

Povećajte veličinu porcija zdrave hrane

Ako se uvođenje povrća za doručak ili prije obroka čini nerealnim, drugi pristup može biti jednostavno prilagođavanje omjera onoga što se poslužuje, to jest smanjenje količine visokokaloričnih sastojaka u korist povrća. To možete učiniti jednostavnim povećanjem količine povrća kao priloga ili ribanjem povrća poput mrkve i tikvica u umake. To može biti učinkovito jer su studije pokazale da ljudi imaju tendenciju jesti sličnu količinu hrane i povećane količine povrća kada se promijeni omjer mesa i povrća. Utvrđeno je da povećavanje količine voća i povrća za 50% na dječjem tanjuru povećava količinu koju pojedu. Druga istraživanja su otkrila da predškolska djeca jedu više povrća, a manje nezdrave hrane kada im se za vrijeme obroka ponudi izbor različitih vrsta povrća.

Promijenite izgled povrća

Promjena načina na koji dijete percipira hranu koju jede također je korisna. Uzmite u obzir da velik dio onoga što želimo jesti počinje s našim očima. Kada se suoče s više opcija, djeca će gravitirati prema hrani koja im izgleda najpoznatije i najprivlačnije. To znači da promjena načina na koji se hrana prezentira može pomoći djeci da jedu više povrća. Studija je pokazala da su djeca vjerojatnije jela novu hranu kada je ona bila umjetnički aranžirana na tanjuru. Druga istraživanja pokazala su da djeca jedu više voća i povrća ako je izrezano u zanimljive oblike, poput leptira, cvijeta ili plišanog medvjedića, što pokazuje da zabavan izgled zdrave hrane povećava njezinu privlačnost. Jedno je istraživanje pokazalo da činjenica da je zdrava hrana vidljivija i lakše dostupna kao međuobrok također potiče konzumaciju. Djeca u dobi od 10 do 13 godina jedu i biraju više povrća kada im se ponudi nekoliko komada u jednoj posudi s unaprijed podijeljenim porcijama, umjesto na nekoliko različitih tanjura. Također je utvrđeno da predškolska djeca jedu 36% više povrća kada je hrana podijeljena na porcije u istom tanjuru s različitim odjeljcima.

Jedite zajedno

Ono što roditelji jedu igra veliku ulogu u normalizaciji onoga što djeca očekuju jesti. Ako roditelji jedu nezdrave grickalice, veća je vjerojatnost da će to učiniti i njihova djeca. Roditelji koji jedu brzu hranu ili preskaču doručak također imaju veću vjerojatnost da će imati djecu koja čine isto. Studija provedena na školskoj djeci na Novom Zelandu otkrila je da djeca roditelja sa zdravijom prehranom jedu manje kolača, čokolade i drugih slanih grickalica. Slično tome, pokazalo se da djeca čiji su roditelji redovito pokazivali primjer zdrave prehrane uživaju u više voća i povrća. Važno je naglasiti da je i zajedničko jedenje barem tri puta tjedno povezano sa zdravijom tjelesnom težinom, boljim prehrambenim navikama i povećanom vjerojatnošću zdravije prehrane ako to čine i roditelji. Jedna longitudinalna studija također je otkrila da su oni koji su sudjelovali u redovitim obiteljskim obrocima imali veću razinu kondicije i pili su manje bezalkoholnih pića.

Neka hrana bude zabavna

Mnogo onoga što jedemo dolazi iz našeg odnosa s hranom. Istraživači također upozoravaju da pritisak na djecu da jedu određenu hranu može dovesti do manjeg uživanja u hrani i manje zdrave prehrane. Slično tome, nagrađivanje djece poslasticom s visokim udjelom masti ili šećera može povećati preferenciju za tu hranu. No, samo dopuštanje djeci da se igraju s hranom može pomoći u smanjenju neofobije prema hrani, odnosno straha od svega novog, prema jednoj studiji. Istraživači su poticali djecu da dodiruju, mirišu i pažljivo proučavaju sastojke, uključujući ciklu, slanutak i pak choi, ali bez očekivanja da će ih i okusiti. Djeca su postala otvorenija prema nepoznatim sastojcima i bila su spremnija isprobati ih kasnije.