Najdugovječnija obitelj na svijetu jede ovo jelo svaki dan za ručak! Zajedno imaju čak 861 godinu

U potrazi za tajnom dugog i zdravog života mnogi se ljudi okreću navikama ljudi iz takozvanih Plavih zona - područja u Italiji, Grčkoj, Japanu, Kostariki, SAD-u i drugdje u svijetu u kojima ljudi uobičajeno žive do dobi od 90 i 100 godina. Autor Dan Buettner posvetio je život upoznavanju tih zajednica i nastojanjima da shvati njihov način života te nam otkrio mnoge njihove navike koje im pomažu da žive duže od većine nas. U svom nedavnom postu na društvenim mrežama podijelio je recept za jelo koji najdugovječnija obitelj na svijetu jede svaki dan.

Obitelj Melis sa Sardinije u Italiji drži svjetski rekord u dugovječnosti. Ušli su u Guinessovu knjigu rekorda zbog najviše združene starosne dobi devetero braće i sestara u 2012.

- Devetero braće i sestara, zajednička dob: 861 godina. Najstarijem od njih je 109. Svaki dan svog života jeli su identičan ručak - rekao je Buettner u videu koji je snimio.

Ručak čine:

• Minestrone od tri vrste grahorica (slanutak, pinto grah, bijeli grah)
• Kruh od kiselog tijesta (sourdough)
• Čaša crnog vina (oko 80 ml)

Iako mnogo faktora, osim onog što jedete, ima ulogu u tome koliko ćete dugo živjeti, ovaj je ručak primjer onoga što Buettner naziva prehranom ili dijetom Plave zone u kojoj je naglasak na cjelovitim namirnicama i namirnicama biljnog porijekla.

Juha od 3 vrste grahorica

Buettner je rekao da obitelj jede minestrone spravljen od raznolikog povrća uzgojenog u okolici te da on uvijek sadrži tri vrste grahorica: slanutak, pinto grah i bijeli grah.

- Ljudi koji najduže žive i koji su najzdraviji obično jedu pola šalice do šalice grahorica dnevno. Osim toga, ova je juha bogata povrćem, a ono je top hrana za dugovječnost - kaže Samantha Cassetty, nutricionistica i autorica knjige „Sugar Shock”.

- Važna je i činjenica da se u juhi koriste tri vrste grahorica i mnoštvo različitog povrća. Istraživanja sugeriraju da konzumiranje 30 biljnih namirnica tjedno može poboljšati diverzitet mikrobioma crijeva, a to je marker zdravlja crijeva. Vaša crijeva reguliraju razne ključne funkcije za zdravlje, poput krvnog tlaka i kolesterola, upale, raspoloženja, tjelesne težine i apsorpcije nutrijenata te je veća vjerojatnost da ćete živjeti duže ako imate zdrava crijeva - pojašnjava.

Kruh od kiselog tijesta

Iako bijeli kruh nije na dobrom glasu, on može biti dio zdrave prehrane, a odabir kruha od kiselog tijesta može biti naročito koristan za zdravlje crijeva.

- Ljudi u Plavoj zoni svakodnevno jedu fermentiranu hranu. Prirodno fermentiran kruh od kiselog tijesta ne izaziva nagle skokove šećera u krvi kao bijeli kruh, a to pomaže u održavanju zdrave razine šećera u krvi. S vremenom, povišena razina šećera u krvi može doprinijeti razvoju inzulinske rezistencije i dijabetesa tip 2 - kaže Cassetty te dodaje da postoje dokazi da otporan škrob u kruhu od kiselog tijesta može doprinijeti i drugim dobrobitima za zdravlje, poput povećanog osjećaja sitosti i bolje osjetljivosti na inzulin.

Čaša vina

Buettner je naglasio kako obitelj uživa u „maloj” čaši vina, 70-80 ml, što je pola uobičajene porcije od 150 ml.

- Alkohol može podići razini dobrog, HDL kolesterola, no čak i jedno piće dnevno povezano je s nekim zdravstvenim rizicima. Ipak, oni piju manje od pića dnevno, a moguće je i da vino povećava njihov užitak u jelu, što je faktor koji je često zanemaren kad se govori o zdravom načinu života - kaže Cassetty. I, kao što ističe Buettner, oni to jelo nisu odabrali zato što „se tako nalaže u pravilima prehrane”. Ne, već zato što ga oni vole.

- Imajte na umu i to da ovo jelo jedu u društvu najmilijih. Održavanje čvrstog društvenog kruga doprinosi povećanju osjećaja sreće i smanjenju osjećaja usamljenosti, a to donosi dodatne zdravstvene dobrobiti uz nutrijente koji su prisutni u njihovom ručku - dodaje Cassetty.

Je li to uravnoteženo jelo na bazi namirnica biljnog porijekla?

Nekoliko se pratitelja u komentarima zapitalo ne sadrži li taj obrok premalo proteina, što je česta zabrinutost kad se radi o vegetarijanskim obrocima. No, ovo jelo donosi zalihu proteina.

- Tipična minestrone juha sadrži oko 8 grama proteina po šalici, no većina ljudi pojede i više od toga. Tanjur juhe sadrži količinu otprilike 2 šalice, a to znači da dobivate 16 grama biljnih proteina iz te juhe. A tu je i kruh od kiselog tijesta koji donosi još 4 grama proteina i tako dolazite do ukupno 20 grama proteina u tom jednom obroku – kaže Cassetty.

- Uravnotežen obrok sadrži uglavnom cjelovite namirnice biljnog porijekla i odgovarajuće proteine, a ovo jelo svakako odgovara tom opisu. Sve proteine koji su vam potrebni možete dobiti iz povrća i to je u redu toliko dugo dok unosite dovoljan broj kalorija i mijenjate izvore proteina – dodaje. Za one s povišenim potrebama za proteinima, Cassetty preporučuje da u juhu dodaju više grahorica, no podsjeća i da je mudro rasporediti unos proteina tijekom cijelog dana, umjesto da cijelu dnevnu količinu unesete u jednom obroku.

Je li zdravo svaki dan jesti isto jelo?

Jedenje identičnog jela ama baš svaki dan ponekad nutricionistima može biti znak za uzbunu, no Cassetty kaže da ovo konkretno jelo dobiva zeleno svjetlo kad je o tome riječ.

- Zabrinula bih se kad bi netko jeo isto jelo svaki dan ako bi u tom jelu nedostajalo raznolikosti povrća ili bi ono bilo siromašno povrćem, no ovo je jelo 100 posto na biljnoj bazi i ima mnogo raznolikih vrsta povrća u njemu. Osim toga, možete miješati povrće koje dodajete u tu juhu tako da koristite ono što je u sezoni, a time ćete dodati još više raznolikosti vašoj prehrani - kaže Cassetty. Treba dodati i to da jedenje uvijek istog jela za ručak pomaže u smanjenju stresa od planiranja obroka.

- Mnogi se ljudi bore s donošenjem odluke što će tog dana jesti. To može zaista predstavljati izazov kad nastojite istodobno voditi obitelj, poslovne obaveze i sve ostale obaveze. Konzumiranje istog jela svaki dan može smanjiti nervozu oko donošenja odluke što će se jesti, a to može smanjiti razinu stresa. Dakle, ponavljanje stalno istog jela može biti odlična rutina za suzbijanje stresa, a smanjenje stresa ima dobrobiti za zdravlje i jedno je od glavnih načela filozofije Plave zone - zaključuje Cassetty.