Koliko dugo ostaci od ručka mogu stajati vani? Nemojte da vam banalna greška upropasti odmor

Razni rekviziti za održavanje hrane toplom, hladnom ili zamrznutom važni su tijekom cijele godine, a posebno preko ljeta kada visoke temperature izrazito pogoduju kvarljivosti namirnica. No, što je s pripremljenom i termički obrađenom hranom? Mogu li se namirnice poput salate od krumpira ili izrezano voće ostavljeno na otvorenom jesti i nakon nekoliko sati?

Bakterije i rizici

Naravno da mogu, međutim, mogućnost za neželjenim crijevnim tegobama se znatno povećavaju. Do trovanja dolazi kada je hrana koju jedemo zaražena bakterijama, gljivicama, parazitima ili virusima. Zbog toga tijelo reagira bilo povraćanjem, proljevom ili oboje te groznicom kako bi se očistilo od toksina. Nimalo ugodan scenarij, a posebno ga ne želimo tijekom godišnjih odmora.

SHUTTERSTOCK

Kvarljiva hrana i visoke temperature

Bakterije u hrani ostavljenoj vani na temperaturi između 4 i 40 stupnja Celzija mogu nastati za samo 20 minuta. Drugim riječima, nakon konzumacije namirnica poput mliječnih proizvoda, mesa i ostalog, bilo bi ih dobro odmah vratiti u hladnjak. Stručnjaci za sigurnost hrane kažu da se kvarljiva hrana ne smije jesti nakon što nije bila u hladnjaku dulje od dva sata, a ako je temperatura iznad 32 C, ona postaje potencijalno opasna za jesti u roku od sat vremena, prenosi Cleveland Clinic.

Strategije posluživanja za održavanje svježine hrane

Kako ne biste doživjeli spomenute scenarije, držite se ovih savjeta

• Pripremite količinski manje hrane - iako smo kao nacija posebno poznati po dvije teorije - propuha i punog stola (‘Promaja je najveći ubojica! i ‘Samo da gosti ne ostanu gladni!‘), posebno u ljetnim mjesecima dobro je smanjiti količinu. Pokušajte pripremiti samo ono što vam je potrebno.
• Držite toplu hranu vrućom - podgrijavanjem pladnjeva ili posuda produljit ćete vijek trajanja kuhanih jela. Pire krumpir možete podgrijati tako što ćete ispod njega staviti još jednu, veću posudu s vodom i na laganoj vatri održavati njegovu temperaturu.
• Držite hladnu hranu hladnom - u tome će pomoći led. Posude s hranom koje su dodatno ohlađene ledom, mogu usporiti rast bakterija, a obrok učiniti i dalje ukusnim.
• Koristite manje posude za posluživanje - ne trebate odmah sve što ste pripremili staviti na stol. Dobar trik za izbjegavanje neželjenih bakterija je korištenje manjih posuda za posluživanje gostiju. Kako se posude prazne, uvijek ih možete dopuniti novom, svježom količinom pripremljene hrane.
• Dresinge stavite u zasebnu posudu - vlaga pogoduje rastu bakterija. Kad je hrana u pitanju kao primjerice salata, nastojte izbjeći nastanak bakterija tako što ćete salatu staviti u jednu posudu, a dresing u drugu.
• Izbjegavajte držanje hrane na izravnom suncu - kako biste izbjegli trovanje nakon uloženog truda oko pripreme, neka stol s hranom bude smješten u hladovini, izvan direktne sunčeve svjetlosti.

Ako pripremljena hrana ostane dugo na stolu, prije konzumacije je svakako dobro pomirišite te ako imalo posumnjate da je pokvarena, odmah je bacite.