Od slatko-kiselkastog egzotičnog voća do službeno priznatog saveznika za zdravlje crijeva. Riječ je o kiviju, plodu biljke Actinidia deliciosa, i što je još važnije, prvom svježem voću koje je dobilo službeno priznanje zbog svojih zdravstvenih prednosti. Naime, Europska komisija odobrila je izjavu da „konzumacija zelenog kivija doprinosi normalnoj funkciji crijeva povećanjem učestalosti pražnjenja crijeva”.
- EFSA je prepoznala ovu korist nakon što su brojne studije potvrdile izravnu vezu između redovite konzumacije kivija i poboljšane crijevne funkcije - objašnjava znanstvenica Carola Dubini, biologinja i nutricionistica na Odjelu za endokrinologiju i u Službi za kliničku prehranu i kardiometaboličku prevenciju u IRCCS Poliklinici San Donato. Zahtjev za kivi podnijela je 2018. novozelandska tvrtka Zespri, najveći svjetski distributer kivija.
Zašto je tako dobar za crijeva
Pitate se što ovo voće čini prijateljem naših crijeva?
- Prije svega, to je sadržaj topivih i netopivih vlakana u pulpi kivija. Topiva vlakna pomažu u zadržavanju vode u crijevima, omekšavajući stolicu i time olakšavajući njezin prolazak kroz crijeva. Netopiva vlakna, s druge strane, imaju drugačiju funkciju: povećavaju volumen stolice, potičući pokretljivost crijeva. Upravo ta mješavina vlakana pomaže crijevima, sprječavajući zatvor i ublažavajući osjećaj nadutosti koji je često uzrokovan neredovitom stolicom – pojašnjava dr. Dubini.
No, kivi ima još jednu tajnu.
- Sadrži enzim aktinidin koji igra ključnu ulogu u probavi proteina, olakšavajući njihovu razgradnju i poboljšavajući apsorpciju hranjivih tvari. Zbog toga, jedenje kivija nakon ručka ili večere također može pomoći u smanjenju osjećaja težine nakon obroka – dodaje dr. Dubini, napominjući da, osim za zdravlje crijeva, kivi ima i druga dragocjena svojstva.
- Najobilnije zastupljen nutrijent u kiviju je vitamin C, neophodan za zdravlje našeg tijela. Jedan kivi tako može pokriti dnevne potrebe odrasle osobe za tim vitaminom. A samo dva kivija mogu zadovoljiti otprilike polovicu potreba za još jednim važnim mikronutrijentom, vitaminom K, ključnim za zgrušavanje krvi. Među mineralima prisutnim u voću ističu se kalij te poprilična količina magnezija i mangana - navodi dr. Dubini.
Iskoristite njegove prednosti
Da bi kivi bio valjan saveznik za zdravlje, i to ne samo za zdravlje crijeva, važno je obratiti pozornost na neke aspekte.
- Prvi savjet je konzumirati voće svježe, cijelo ili u obliku ekstrakta ili soka, jer bi se u suprotnom izgubila vlakna, a time i koristi za crijeva. Kako bi se sačuvao vitamin C, koji je osjetljiv na toplinu, također je važno konzumirati voće sirovo. Osim toga, za maksimiziranje koristi, izuzetno su dobre kombinacije kivija i nekih drugih namirnica. Primjerice, za doručak možete nasjeckani kivi kombinirati s običnim jogurtom ili kefirom jer tada dobivate spoj vlakana kivija s probioticima koji su prisutni u fermentiranoj hrani, a to dodatno pridonosi zdravlju crijeva. No, budite oprezni pri izboru jogurta te prednost dajte proizvodu bez dodanih šećera i voća jer, primjerice, jogurt s okusom kivija nema isti učinak na crijeva, a dodani šećeri mogu imati negativan učinak te poništiti koristi probiotika - napominje dr. Dubini.
Kivi kao međuobrok
Kivi je odličan izbor i za međuobrok.
- U ovom slučaju, savjet je da ga kombinirate sa šakom orašastih plodova. Vitamin K koji se nalazi u kiviju topiv je u mastima i zato kombiniranje s izvorom zdravih masti, poput orašastih plodova, može poboljšati njegovu apsorpciju - savjetuje nutricionistica. Dodaje da je ukusan i zdrav način uživanja u blagodatima ovog voća to da ga nasjeckanog ubacite u salatu. Što se, pak, tiče količina, dva kivija dnevno sasvim su dovoljna da uživate u svim njegovim dobrobitima za zdravlje.
Jedite i koru
Na iznenađenje mnogih, kora kivija je jestiva i hranjiva, iako možda malo neugodna zbog teksture i dlačica.
- Štoviše, bogata je vlaknima, vitaminom C, folatima te polifenolnim spojevima s antioksidacijskim djelovanjem koji pozitivno utječu na zdravlje. Dlačice se mogu jednostavno ostrugati tijekom pranja, a moguće je i odabrati sorte kivija s glađom korom. Također, konzumacija cijelog ploda u obliku smoothija smanjuje osjet hrapavosti i dlačica - navodi izv. prof. dr. sc. Ivona Elez Garofulić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Zagreb za portal foodfacts.news, kako prenosi Agroklub.
S druge strane, Elez Garofulić napominje da se postavljaju i određena pitanja o sigurnosti konzumacije kore. Kao i kod većine voća, briga se odnosi na moguće ostatke pesticida, ali se ova vrsta voća redovito nalazi na "Clean Fifteen" listi plodova voća i povrća s najmanje ostataka pesticida prema podacima Američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) i Environmental Working Group (EWG), što znači da je, uz uobičajeno pranje, siguran za konzumaciju.
Drugi potencijalni problem je sadržaj oksalata, posebice kalcijeva oksalata koji je najviše prisutan u kori i sjemenkama. Netopljivi oksalati mogu izazvati osjećaj bockanja u ustima, dok topljivi mogu biti problem za osobe s bubrežnim bolestima, pa bi ta populacija trebala ograničiti ili izbjegavati konzumaciju kore kivija.
Što se tiče alergijskih reakcija, dodaje, kora nema značajno veći alergeni potencijal od samog mesa ploda. Glavni alergeni kivija su proteini aktinidin i kivelin čije su koncentracije više u mesu nego u kori, što znači da bi osobe s poznatom alergijom trebale izbjegavati cijeli plod bez obzira na koru.
- Zaključno, kora kivija nutritivno je vrijedna i korisna za zdravlje, ali njezino uključivanje u prehranu ovisi o osobnim preferencijama, načinu pripreme i zdravstvenom statusu pojedinca - ističe zagrebačka profesorica, a prenosi Agroklub.
A žuti kivi?
Izjava koju je odobrila Europska komisija odnosi se samo na zeleni kivi.
- Žuti kivi ima drugačiji sastav šećera, malo je slađi, ali sadrži i više vitamina C. Iako za žuti kivi nije odobrena izjava, i dalje ga možete smatrati dobrim izvorom topivih i netopivih vlakana – poručuje dr. Dubini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....